Otkaz ugovora o radu — obrazac 2026 za preuzimanje

Mora li otkaz biti pisan: Da – otkaz ugovora o radu u Hrvatskoj mora biti u pisanom obliku i dostavljen poslodavcu (čl. 120. Zakona o radu); usmeni otkaz ne proizvodi nikakav pravni učinak. Ovaj besplatni obrazac vodi vas kroz sve obvezne elemente i sastavlja gotovo otkazno pismo prema propisima koji vrijede u 2026. (ažurirano 29. srpnja 2026.) – ispunite podatke, odaberite vrstu otkaza (redoviti, izvanredni ili sporazumni raskid) i preuzmite dokument spreman za potpis.

Kako koristiti ovaj obrazac za otkaz ugovora o radu

Ispunite podatke, odaberite vrstu otkaza (redoviti, izvanredni ili sporazumni raskid) i preuzmite dokument u Wordu ili kopirajte tekst. Otkaz potom vlastoručno potpišete i dostavite poslodavcu – bez ovjere kod javnog bilježnika.

Otkaz ugovora o radu valjan je samo ako poštuje formu koju propisuje Zakon o radu. Postupak je jednostavan, ali svaki korak ima pravni značaj:

Ispunite podatke radnika i poslodavca te odaberite vrstu otkaza koja odgovara vašoj situaciji.
Preuzmite gotov dokument u Wordu ili kopirajte tekst – otkaz mora biti u pisanom obliku (čl. 120. st. 1. Zakona o radu); usmeni otkaz nema pravni učinak.
Vlastoručno potpišite dokument. Potpis nije potrebno ovjeravati kod javnog bilježnika (gov.hr).
Dostavite otkaz poslodavcu na dokaziv način – osobno uz potpis primitka, preporučenom poštom s povratnicom ili e-poštom ako je tako ugovoreno. Otkazni rok počinje teći danom dostave (čl. 121. Zakona o radu), zato je dokaz o dostavi ključan.

Gotov dokument možete preuzeti u Wordu ili kopirati u e-poštu, a možete ga i ispisati te ga u dijalogu za ispis spremiti kao PDF datoteku. Primjer otkaznog pisma koji tako dobijete sadrži sve obvezne elemente iz tablice u nastavku.

Kod izvanrednog otkaza nema otkaznog roka, ali ga radnik može dati samo u roku od 15 dana od saznanja za tešku povredu obveze poslodavca (čl. 116. st. 2.). Kod sporazumnog raskida – u obrascu za sporazumni otkaz ugovora o radu – dokument potpisuju obje strane i mora biti u pisanom obliku (čl. 113. Zakona o radu). Sporazum pritom nije lošiji izbor od vlastitog redovitog otkaza: u oba slučaja radnik u pravilu ostaje bez naknade HZZ-a i bez zakonske otpremnine, o čemu niže u tekstu.

Što otkazno pismo mora sadržavati

Valjan otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku, sadržavati identifikaciju radnika i poslodavca, jasnu izjavu o otkazu uz upućivanje na ugovor, datum, mjesto i vlastoručni potpis radnika te – kod redovitog otkaza – naznaku otkaznog roka. Sve elemente propisuje Zakon o radu (čl. 115. st. 4., 120., 121. i 122.).

Ovaj obrazac otkaza ugovora o radu ugrađuje svaki obvezni element u dokument i provjerava ga automatskim testom prije nego što ga preuzmete. U tablici je svaki element povezan sa zakonskim člankom i brojem testa koji potvrđuje da se nalazi u sastavljenom pismu:

Obvezni element	Zakon / članak	Izvor
Pisani oblik otkaza	čl. 120. st. 1.	Portal ZOR
Dostava otkaza poslodavcu	čl. 120. st. 3. i čl. 121.	Portal ZOR
Jasna izjava o otkazu i upućivanje na ugovor	čl. 115. st. 4.	gov.hr
Identifikacija radnika i poslodavca	čl. 120. st. 3.	Portal ZOR
Datum, mjesto i vlastoručni potpis radnika	čl. 120. st. 1.	gov.hr
Naznaka otkaznog roka (redoviti otkaz)	čl. 121. i čl. 122.	Portal ZOR

Kad redoviti otkaz daje radnik, otkazni rok je jednak kao za poslodavca i određuje se prema stažu (čl. 122. st. 1.). Najviše mjesec dana traje samo ako radnik za otkaz ima osobito važan razlog (čl. 122. st. 7.). U nastavku je zakonski minimum otkaznog roka prema duljini neprekidnog rada kod istog poslodavca:

Neprekidni staž kod istog poslodavca	Najmanji otkazni rok
manje od 1 godine	dva tjedna
1 godina	mjesec dana
2 godine	mjesec dana i dva tjedna
5 godina	dva mjeseca
10 godina	dva mjeseca i dva tjedna
20 godina	tri mjeseca

Izvor: Zakon o radu, čl. 122. st. 1. (jednako za radnika i poslodavca; gornja granica od mjesec dana vrijedi samo kad radnik ima osobito važan razlog).

Otkaz ugovora o radu za vrijeme bolovanja: kada otkazni rok ne teče

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, dakle za vrijeme bolovanja (čl. 121. st. 5. Zakona o radu). Otkaz je i dalje valjan i djeluje od dostave – zaustavlja se samo brojanje dana i nastavlja kad nesposobnost prestane.

Ako ste privremeno nesposobni za rad već u trenutku dostave odluke o otkazu, rok tog dana uopće ne počinje teći, nego tek od dana prestanka te nesposobnosti (čl. 121. st. 2. Zakona o radu). Datum koji ste isplanirali kao posljednji dan rada tada se pomiče.

Iznimka postoji: otkazni rok ipak teče radniku kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom ga odlukom u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako je kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu drukčije uređeno (čl. 121. st. 6. Zakona o radu).

Zaustavljanje roka nije neograničeno. Ako je rok prekinut zbog nesposobnosti radnika kojeg poslodavac nije oslobodio obveze rada, radni odnos prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznog roka (čl. 121. st. 8. Zakona o radu). Sam obrazac pišete i dostavljate jednako i s bolovanja; mijenja se samo dan kada zaista prestajete biti u radnom odnosu, pa ga novom poslodavcu nemojte obećati prije nego što bolovanje završi.

Što s novčanom naknadom HZZ-a i otpremninom kad sami dajete otkaz

Radnik koji sam otkaže radni odnos u pravilu ne ostvaruje pravo na novčanu naknadu za nezaposlene, navodi Hrvatski zavod za zapošljavanje (provjereno 2026.). To je najčešće previđena posljedica redovitog otkaza: pismo je gotovo u pet minuta, a rupa u prihodu mjeri se mjesecima.

Jedina je iznimka izvanredni otkaz ugovora o radu uzrokovan ponašanjem poslodavca – tada naknada ostaje, iako otkaz dajete vi (HZZ). Ta razlika dijeli tri načina rastanka iz ovog obrasca: neisplaćena plaća ili druga teška povreda obveze poslodavca nije samo razlog da odete odmah, nego i jedini put da uz odlazak zadržite naknadu. Zato obrazloženje kod izvanrednog otkaza pišite konkretno, s točnim događajem i datumom.

Pisani sporazum o prestanku radnog odnosa jednako isključuje naknadu, uz tri iznimke: sporazum sklopljen na prijedlog poslodavca u slučaju kolektivnog zbrinjavanja viška radnika, premještaj bračnog druga, izvanbračnog druga ili životnog partnera u drugo mjesto prebivališta te promjena mjesta prebivališta iz zdravstvenih razloga na temelju mišljenja nadležne zdravstvene ustanove (HZZ, Zakon o tržištu rada). Uz to, u trenutku prestanka radnog odnosa treba imati najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, a osobe mlađe od 30 godina najmanje šest mjeseci u posljednja 24 mjeseca.

S otpremninom je pravilo još jasnije. Otpremninu isplaćuje poslodavac radniku kojem on otkazuje ugovor o radu nakon dvije godine neprekidnog rada, i to najmanje jednu trećinu prosječne mjesečne plaće iz tri mjeseca prije prestanka ugovora za svaku navršenu godinu rada, a ukupno najviše šest prosječnih mjesečnih plaća, ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije (čl. 126. st. 1., 3. i 4. Zakona o radu). Pravo je vezano uz otkaz poslodavca, pa ga ni vlastiti redoviti otkaz ni potpisani sporazum ne stvaraju.

Prije potpisa zato vrijedi okrenuti usporedbu: između sporazuma i vlastitog otkaza financijske razlike uglavnom nema jer u oba slučaja otpadaju i naknada i otpremnina. Prava je usporedba s otkazom koji daje poslodavac – ako on ionako namjerava raskinuti ugovor, vaš potpis može vas stajati i naknade HZZ-a i otpremnine.

Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet.

Tekst je posljednji put provjeren 2. rujna 2026. prema pročišćenom tekstu Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23), koji je na snazi od 14. lipnja 2023. Najavljene izmjene Zakona o radu, očekivane tijekom 2026., odnose se na transparentnost plaća i mogućnost prijenosa neiskorištenog godišnjeg odmora u određenim djelatnostima – ne diraju odredbe o otkazu ugovora o radu, potvrđuju HRT Vijesti. Nijedna novija izmjena koja se tiče otkaza ugovora o radu nije stupila na snagu.

Najčešća pitanja

Mora li otkaz ugovora o radu biti u pisanom obliku?

Da. Otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku i dostavljen drugoj strani (čl. 120. st. 1. Zakona o radu). Usmeni otkaz ne proizvodi nikakav pravni učinak, pa radni odnos pravno ne prestaje.

Mora li radnik navesti razlog kad daje redoviti otkaz?

Ne. Radnik može redovito otkazati ugovor o radu bez navođenja razloga; obveza pisanog obrazloženja vrijedi samo kad otkaz daje poslodavac (gov.hr). Kod izvanrednog otkaza obrazloženje je, naprotiv, obvezno i mora biti detaljno i konkretno.

Kada počinje teći otkazni rok i koliko traje?

Otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza poslodavcu (čl. 121. Zakona o radu). Kad redoviti otkaz daje radnik, rok se određuje prema stažu – od dva tjedna do tri mjeseca (čl. 122. st. 1.) – a najviše mjesec dana samo ako radnik ima osobito važan razlog.

Treba li otkaz ovjeriti kod javnog bilježnika?

Ne. Dovoljan je vlastoručni potpis radnika; otkaz se ne ovjerava kod javnog bilježnika niti traži kvalificiranu elektroničku ovjeru (gov.hr). Ključno je da dostava poslodavcu bude dokaziva.

Što ako poslodavac odbije primiti otkaz?

Otkaz proizvodi pravne učinke dostavom, a ne pristankom poslodavca. Ako poslodavac neopravdano odbije primiti otkaz, dostava se dokazuje preporučenom poštom s povratnicom ili putem javnog bilježnika, pa odbijanje primitka ne sprječava prestanak radnog odnosa (čl. 121. Zakona o radu).

Po čemu se sporazumni raskid razlikuje od otkaza?

Sporazumni raskid potpisuju obje strane, sklapa se u pisanom obliku (čl. 113. Zakona o radu) i nema otkaznog roka, a radnik u pravilu gubi pravo na novčanu naknadu za nezaposlene pri HZZ-u te na otpremninu. Ključno je s čime ga uspoređujete: i kad sami date redoviti otkaz, naknada HZZ-a jednako otpada (iznimka je izvanredni otkaz uzrokovan ponašanjem poslodavca), a zakonska otpremnina pripada samo radniku kojem ugovor otkazuje poslodavac (čl. 126. Zakona o radu). Nepovoljniji je, dakle, u odnosu na otkaz koji daje poslodavac – ne u odnosu na vaš vlastiti otkaz.

Teče li otkazni rok za vrijeme bolovanja?

Ne. Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad (čl. 121. st. 5. Zakona o radu), a ako ste na bolovanju bili u trenutku dostave odluke o otkazu, počinje teći tek od dana prestanka nesposobnosti (čl. 121. st. 2.). Teče samo radniku kojeg je poslodavac odlukom o otkazu oslobodio obveze rada prije početka toga razdoblja (čl. 121. st. 6.). Uz prekid roka radni odnos prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od početka tijeka otkaznog roka (čl. 121. st. 8.). Obrazac otkaza ugovora o radu ispunjava se jednako i s bolovanja.

Imam li pravo na novčanu naknadu HZZ-a ako sam dam otkaz?

U pravilu ne – naknada se ne ostvaruje ako je radnik sam otkazao radni odnos; jedina je iznimka izvanredni otkaz uzrokovan ponašanjem poslodavca (HZZ). Pisani sporazum također isključuje naknadu, osim kod kolektivnog zbrinjavanja viška radnika na prijedlog poslodavca, premještaja bračnog ili izvanbračnog druga odnosno životnog partnera u drugo mjesto prebivališta i promjene prebivališta iz zdravstvenih razloga. Uvjet je i najmanje devet mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca, odnosno šest mjeseci za mlađe od 30 godina.

Provjereno prema važećem hrvatskom pravu · činjenice provjerene 03. 09. 2026. · TrendBite HR Legal-QC

Kako koristiti ovaj obrazac za otkaz ugovora o radu

Što otkazno pismo mora sadržavati

Otkaz ugovora o radu za vrijeme bolovanja: kada otkazni rok ne teče

Što s novčanom naknadom HZZ-a i otpremninom kad sami dajete otkaz

Najčešća pitanja

Povezani vodiči