Dobiti otkaz ili ga sam dati — u oba slučaja prvo pitanje glasi jednako: koliko mi traje otkazni rok i hoću li dobiti otpremninu? Odgovor nije stvar dogovora preko stola, nego ga vrlo precizno propisuje Zakon o radu. Radniku s deset godina staža kod istog poslodavca otkazni rok traje dva mjeseca i dva tjedna, a uz prosječnu hrvatsku plaću zakonska otpremnina za tih deset godina premašuje 7.000 eura.
Koliko traje otkazni rok prema godinama staža
Otkazni rok kod redovitog otkaza traje od dva tjedna do tri mjeseca, ovisno o tome koliko ste godina neprekidno radili kod istog poslodavca. Najkraći je za staž ispod jedne godine, a najdulji — tri mjeseca — za dvadeset i više godina rada (čl. 122 Zakona o radu).
Otkazni rok je razdoblje koje teče od dana kad vam otkaz bude uručen do dana stvarnog prestanka radnog odnosa. Što ste dulje radili kod istog poslodavca, to vam je otkazni rok dulji. U donjoj tablici prikazani su zakonski minimumi koje poslodavac mora poštovati kod redovitog otkaza; kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu mogu se ugovoriti i dulji rokovi, ali ne kraći.
| Neprekidni staž kod istog poslodavca | Najkraći otkazni rok |
|---|---|
| manje od jedne godine | dva tjedna |
| jedna godina | mjesec dana |
| dvije godine | mjesec dana i dva tjedna |
| pet godina | dva mjeseca |
| deset godina | dva mjeseca i dva tjedna |
| dvadeset godina | tri mjeseca |
Tablica vrijedi kad otkaz daje poslodavac. Postoje i dvije važne korekcije. Radniku starijem od 50 godina koji ima 20 i više godina staža otkazni rok produljuje se za dodatna dva tjedna, a radniku starijem od 55 godina za mjesec dana. Kod otkaza tijekom ugovorenog probnog rada otkazni rok iznosi najmanje tjedan dana.
Kad otkaz daje sam radnik, pravila su drukčija: otkazni rok tada ne može biti dulji od mjesec dana ako radnik za otkaz ima osobito važan razlog. Ako poslodavac otkazuje zbog povrede obveze iz radnog odnosa (takozvani otkaz uvjetovan ponašanjem radnika), rokovi iz tablice skraćuju se na polovicu.
Kako se računa otpremnina
Otpremnina se prema čl. 126 Zakona o radu računa kao najmanje jedna trećina prosječne mjesečne bruto plaće koju ste ostvarili u tri mjeseca prije prestanka ugovora, pomnožena s brojem navršenih godina rada kod tog poslodavca. Ukupan zakonski iznos ne smije biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća.
Formula je jednostavna, ali dva detalja često zbune ljude. Prvo, osnovica je bruto plaća (bruto 1), a ne neto iznos koji vam sjedne na račun — Zakon o radu pod plaćom podrazumijeva bruto iznos. Drugo, broje se samo navršene godine rada; nezaokružene mjesece zakon u osnovni izračun ne uračunava.
Uzmimo konkretan primjer. Prosječna mjesečna bruto plaća u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak 2026. iznosila je 2.183 eura (neto 1.555 eura), prema Državnom zavodu za statistiku. Na toj plaći jedna trećina iznosi oko 728 eura — toliko, dakle, iznosi zakonski minimum otpremnine za svaku navršenu godinu staža. Tko je kod poslodavca proveo deset godina, ima pravo na najmanje 7.277 eura otpremnine. Gornju granicu od šest plaća (oko 13.098 eura na prosječnoj plaći) dosegnuli biste tek nakon otprilike osamnaest godina staža.
„Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca."
— Zakon o radu (NN 93/14, 151/22), čl. 126
To je zakonski minimum. Kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili sam ugovor o radu mogu odrediti i veći iznos ili viši najveći iznos od šest plaća — pa ako radite u sektoru s jakim kolektivnim ugovorom, provjerite što u njemu piše prije nego što prihvatite ponuđenu brojku.
Tko ima pravo na otpremninu
Pravo na otpremninu ima radnik kojem poslodavac otkazuje ugovor o radu nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada, pod uvjetom da otkaz nije uzrokovan ponašanjem radnika. Otpremninu ne ostvaruje radnik koji u trenutku otkaza ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža (čl. 126 ZOR).
Tri uvjeta moraju biti ispunjena istodobno. Prvo, otkaz mora dati poslodavac — najčešće je riječ o poslovno ili osobno uvjetovanom otkazu. Drugo, kod tog ste poslodavca morali raditi najmanje dvije godine neprekidno. Treće, otkaz ne smije biti posljedica vašeg skrivljenog ponašanja; tko dobije otkaz zbog teže povrede radne obveze, pravo na otpremninu gubi.
Prema ustaljenoj sudskoj praksi pravo na otpremninu radnik stječe u samom trenutku kad mu poslodavac otkaže ugovor o radu, a obveza isplate dospijeva danom prestanka radnog odnosa. Drugim riječima, otpremnina nije nagrada po dobroj volji poslodavca — to je zakonsko pravo koje nastaje činom otkaza.
Koliko je otpremnina neoporeziva u 2026.
U 2026. otpremnina zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza neoporeziva je do 960 eura za svaku navršenu godinu rada kod istog poslodavca. Iznos iznad tog praga oporezuje se kao dohodak od nesamostalnog rada, prema podacima Porezne uprave.
Visinu neoporezivih iznosa propisuje Porezna uprava i razlikuje se ovisno o razlogu isplate. Za 2026. vrijede ovi pragovi po navršenoj godini rada:
| Razlog isplate otpremnine | Neoporezivo (2026.) po godini rada |
|---|---|
| Poslovno ili osobno uvjetovani otkaz | 960 eura |
| Ozljeda na radu ili profesionalna bolest | 1.200 eura |
| Odlazak u mirovinu | 1.500 eura |
Zašto je to važno? Zato što se zakonski minimum otpremnine i neoporezivi prag ne poklapaju. Na prosječnoj plaći zakonski minimum iznosi oko 728 eura po godini, što je ispod neoporezivog praga od 960 eura — pa kod prosječnih plaća cijela otpremnina obično ostaje neoporeziva. No ako vam je plaća znatno viša ili kolektivni ugovor predviđa izdašniju otpremninu, dio iznad 960 eura po godini ulazi u poreznu osnovicu.
Sporazumni raskid: zamka koju mnogi previde
Sporazumni raskid ugovora o radu ne nosi zakonsko pravo na otpremninu ni obvezu otkaznog roka — poslodavac otpremninu može, ali ne mora ugovoriti. Dodatno, radnik koji potpiše sporazumni raskid u pravilu gubi i pravo na novčanu naknadu za nezaposlene pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ).
Ovo je najskuplja pogreška u cijeloj priči. Poslodavcu je sporazumni raskid često zgodniji jer izbjegava obvezu otpremnine i otkaznog roka, pa će ga ponuditi kao „prijateljsko" rješenje. Za radnika su, međutim, posljedice znatne: način prestanka radnog odnosa odlučuje o tome hoćete li uopće dobiti naknadu za nezaposlene. Prije nego što išta potpišete, usporedite što vam donosi koja opcija.
| Poslovno uvjetovani otkaz | Sporazumni raskid | |
|---|---|---|
| Otkazni rok | Da — prema godinama staža (čl. 122) | Nema zakonske obveze |
| Pravo na otpremninu | Da, nakon 2+ godine staža (čl. 126) | Samo ako se posebno ugovori |
| Naknada za nezaposlene (HZZ) | U pravilu se ostvaruje | U pravilu se gubi |
| Tko predlaže | Poslodavac jednostrano | Obje strane dogovorno |
Vaša prava tijekom otkaznog roka
Tijekom otkaznog roka radni odnos i sve obveze iz njega i dalje traju, a radnik ima pravo na najmanje četiri sata tjedno plaćene odsutnosti radi traženja novog posla (čl. 122 ZOR). Otpremnina dospijeva najkasnije zadnjeg dana rada, a potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju u roku od pet godina.
Otkazni rok nije razdoblje u kojem ste već „izvan igre". Imate pravo na najmanje četiri sata tjedno za traženje novog zaposlenja, i to uz naknadu plaće. Otkazni rok, osim toga, ne teče za vrijeme trudnoće te korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog ili očinskog dopusta. Kod bolovanja je pravilo složenije: otkazni rok teče ako vas je poslodavac oslobodio obveze rada, a ne teče ako tijekom otkaznog roka i dalje imate obvezu raditi.
Nakon poslovno uvjetovanog otkaza poslodavac u roku od šest mjeseci ne smije na istim poslovima zaposliti drugog radnika; ako se za tim poslovima ponovno ukaže potreba, mora ih najprije ponuditi vama. Pripada vam i naknada za neiskorišteni godišnji odmor. Što se isplate tiče, obveza isplate otpremnine dospijeva najkasnije danom prestanka radnog odnosa, a ako vam je poslodavac ne isplati, potraživanje možete tražiti još pet godina — toliko traje rok zastare potraživanja iz radnog odnosa.
Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet.
Jeste li se ikad zapitali zašto poslodavci tako često nude sporazumni raskid umjesto redovitog otkaza — i kako prepoznati kada vam se to zapravo ne isplati?
Najčešća pitanja
Koliko traje otkazni rok ako radnik sam daje otkaz?
Kad otkaz daje sam radnik, otkazni rok prema Zakonu o radu ne može biti dulji od mjesec dana ako radnik za otkaz ima osobito važan razlog. U praksi se trajanje uređuje ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, ali zakonska gornja granica štiti radnika od predugog vezivanja uz poslodavca.
Računa li se otkazni rok u radnim ili kalendarskim danima?
Otkazni rok izražava se u tjednima i mjesecima, a računa se u kalendarskom vremenu — dakle teče kontinuirano, uključujući vikende i blagdane. Mjesec dana otkaznog roka znači kalendarski mjesec od dana uručenja otkaza, a ne određeni broj radnih dana.
Imam li pravo na otpremninu ako sam radio manje od dvije godine?
Ne. Zakon o radu uvjetuje pravo na otpremninu s najmanje dvije godine neprekidnog rada kod istog poslodavca. Za staž kraći od dvije godine zakonske otpremnine nema, osim ako je povoljnije pravo ugovoreno kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.
Teče li otkazni rok dok sam na bolovanju?
Ovisi o vašoj obvezi rada. Ako vas je poslodavac oslobodio obveze rada tijekom otkaznog roka, rok teče i za vrijeme bolovanja. Ako i dalje imate obvezu raditi, otkazni rok za vrijeme bolovanja ne teče. Za trudnoću i rodiljni, roditeljski, posvojiteljski te očinski dopust otkazni rok izričito ne teče (čl. 121 ZOR).
Je li otpremnina neoporeziva u 2026.?
Otpremnina zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza neoporeziva je do 960 eura po navršenoj godini rada, prema podacima Porezne uprave za 2026. Otpremnina zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti neoporeziva je do 1.200 eura po godini, a otpremnina pri odlasku u mirovinu do 1.500 eura. Iznos iznad tih pragova oporezuje se kao dohodak.
Kada mi poslodavac mora isplatiti otpremninu?
Obveza isplate otpremnine dospijeva najkasnije zadnjeg dana rada, odnosno na dan prestanka radnog odnosa. Ako vam otpremnina ne bude isplaćena, potraživanje iz radnog odnosa možete potraživati u roku od pet godina, koliko traje rok zastare (čl. 139 ZOR).