Plaća policajca u Hrvatskoj 2026. nije jedan fiksni iznos, nego se slaže iz nekoliko dijelova: koeficijent radnog mjesta pomnožen s osnovicom, uvećan za 0,5 % za svaku godinu staža, te dodatak za policijsko zvanje od 4 % do 12 %. Zato dvojica policajaca u istoj postaji mogu imati osjetno različite plaće — sve ovisi o koeficijentu, stažu i zvanju.
Od čega se sastoji plaća policajca?
Plaća policajca u Hrvatskoj sastoji se od osnovne plaće (koeficijent radnog mjesta × osnovica), uvećanja od 0,5 % za svaku navršenu godinu staža, dodatka za rad u posebnim uvjetima i dodatka za policijsko zvanje (4 % do 12 %). Osnovica je u 2026. fiksna za sve državne službe, a koeficijent i zvanje razlikuju policajca od policajca.
Od 2024. policijski službenici plaćeni su po novom sustavu plaća u državnoj službi (Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, NN 155/2023). Logika je jednostavna: svako radno mjesto dobiva koeficijent složenosti poslova, a on se množi s osnovicom koju utvrđuje Vlada. Što je koeficijent veći, veća je i osnovna plaća.
Na taj se temelj zatim dodaje staž — pola posto za svaku navršenu godinu — i dodatak za policijsko zvanje. Tek zbroj tih dijelova daje bruto plaću, iz koje se obračunom poreza, prireza i doprinosa dobiva neto iznos koji policajac vidi na računu. Upravo zato „početna plaća policajca" i plaća iskusnog inspektora nisu ni blizu istog reda veličine.
Kako se izračunava plaća policajca?
Osnovna plaća policajca računa se tako da se koeficijent radnog mjesta pomnoži s osnovicom (1.015,00 € bruto od travnja 2026.), pa se rezultat uveća za 0,5 % po godini staža i za postotak dodatka na zvanje. Primjerice, koeficijent 1,55 uz osnovicu 1.015,00 € daje 1.573,25 € bruto osnovne plaće prije dodataka.
Uzmimo policijskog službenika na početku karijere: koeficijent 1,55, osnovica 1.015,00 € (vrijedi od 1. travnja 2026.), bez staža i sa zvanjem „policajac" (dodatak 4 %). Osnovna plaća iznosi 1,55 × 1.015,00 = 1.573,25 € bruto, a s dodatkom za zvanje od 4 % (oko 63 €) ukupno je približno 1.636 € bruto mjesečno. Iz tog se bruto iznosa tek obračunom poreza i prireza dobiva neto plaća.
Kako svaki dio djeluje na konačni iznos, najlakše je vidjeti u kalkulatoru na vrhu članka — promijenite koeficijent ili godine staža i odmah vidite razliku. Sindikat policije Hrvatske upozorava da u novom sustavu dodatak za zvanje sada „pada" na punu bruto osnovnu plaću, pa je veći nego prije: policajcu početniku iznosi oko 61,20 €, a glavnom policijskom savjetniku s 20 godina staža i koeficijentom 2,3 oko 287,60 € mjesečno.
Koeficijenti složenosti poslova policijskih službenika
Koeficijenti za radna mjesta policijskih službenika kreću se od 1,55 (policijski službenik 5. kategorije) do 5,40 (glavni ravnatelj policije). Kontakt policajac i policijski službenik u postaji imaju koeficijent 1,70, a samostalni policijski službenik 2,40 do 2,75. Koeficijent je glavni razlog zašto se plaće policajaca toliko razlikuju.
Raspon je velik: najviši koeficijent (glavni ravnatelj policije, 5,40) gotovo je tri i pol puta veći od najnižeg (1,55). Tablica niže prikazuje koeficijente za odabrana radna mjesta prema Uredbi (NN 22/2024).
| Radno mjesto | Koeficijent | Platni razred |
|---|---|---|
| Policijski službenik – 5. kategorije | 1,55 | 4 |
| Policijski službenik granične policije | 1,65 | 4 |
| Kontakt policajac | 1,70 | 5 |
| Policijski službenik u policijskoj postaji | 1,70 | 5 |
| Detektiv 2. kategorije | 1,75 | 5 |
| Viši policijski službenik 2. kategorije u policijskoj postaji | 1,80 | 6 |
| Viši detektiv | 1,90 | 7 |
| Samostalni policijski službenik 5. kategorije | 2,40 | 9 |
| Samostalni policijski službenik 1. kategorije | 2,75 | 10 |
| Načelnik sektora | 3,50 | 12 |
| Načelnik policijske uprave I. kategorije | 3,70 | 13 |
| Zamjenik glavnog ravnatelja policije | 4,50 | 14 |
| Glavni ravnatelj policije | 5,40 | 15 |
Izvor: Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi (NN 22/2024), Tablica 3.
Dodatak za policijsko zvanje
Dodatak za policijsko zvanje iznosi od 4 % za zvanje „policajac" do 12 % za „glavnog policijskog savjetnika" i obračunava se na punu bruto osnovnu plaću (Uredba o visini dodatka za zvanja policijskih službenika, NN 22/2024). Zato dva policajca s istim koeficijentom mogu imati različitu plaću ako su u različitim zvanjima.
Policijsko zvanje napreduje s iskustvom i ocjenama, a svako sljedeće zvanje nosi veći postotak dodatka. Tablica prikazuje sve postotke prema članku 2. Uredbe.
| Policijsko zvanje | Dodatak |
|---|---|
| policajac | 4 % |
| viši policajac | 5 % |
| samostalni policajac | 6 % |
| policijski narednik | 7 % |
| viši policijski narednik | 8 % |
| samostalni policijski narednik | 9 % |
| policijski inspektor | 9,5 % |
| viši policijski inspektor | 10 % |
| samostalni policijski inspektor | 10,5 % |
| glavni policijski inspektor | 11 % |
| policijski savjetnik | 11,5 % |
| glavni policijski savjetnik | 12 % |
Izvor: Uredba o visini dodatka za zvanja policijskih službenika (NN 22/2024), čl. 2.
Koliko raste osnovica plaće tijekom 2026.?
Osnovica za izračun plaće u državnim i javnim službama u 2026. raste u četiri koraka: 1.004,87 € (od siječnja), 1.015,00 € (od travnja), 1.025,00 € (od kolovoza) i 1.035,00 € bruto (od prosinca). Svaki korak automatski podiže plaću svih policajaca jer se njime množi koeficijent.
Prema Vladinoj odluci (NN 11/2026), osnovica tijekom godine raste ukupno za oko 3 %. Za policajce to znači postupan rast: od 1. travnja 2026. povećanje osnovice s 1.004,87 na 1.015,00 € donosi rast neto primanja od približno 11,34 do 37,06 € mjesečno, ovisno o radnom mjestu.
- 1. siječnja 2026. — osnovica 1.004,87 € bruto.
- 1. prosinca 2026. — osnovica 1.035,00 € bruto.
Početna plaća, vježbenici i dodaci na plaću
Početna plaća policajca naslanja se na najniže koeficijente (1,55 do 1,70), a vježbenik za policajca prima 85 % vrijednosti koeficijenta svojeg radnog mjesta. Uz osnovnu plaću dolaze i dodaci: za noćni rad 50 %, za prekovremeni rad uvećanje ili slobodni dani u omjeru 1:1,5.
Vježbenik za policajca po posebnom je propisu povoljnije, ali ipak na nižem startu: ima pravo na 85 % vrijednosti koeficijenta radnog mjesta na koje je raspoređen (dok je opće pravilo u državnoj službi 90 %). Tek po isteku vježeničkog staža prelazi na puni koeficijent.
Dodaci znaju činiti osjetnu razliku za one koji rade u smjenama. Uvećanje plaće za rad noću u državnoj službi od 1. siječnja 2025. povećano je s 40 % na 50 % (Dodatak IV. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, NN 4/2025). Prekovremeni rad može se umjesto novčanog uvećanja zamijeniti slobodnim danima u omjeru 1:1,5 — jedan sat prekovremenog rada vrijedi kao sat i pol redovnog.
Beneficirani staž i mirovina policajaca
Policajcima se priznaje beneficirani (povećani) radni staž u rasponu 12:15 do 12:18 — 12 mjeseci rada računa se kao 15 do 18 mjeseci mirovinskog staža. Time se snižava dobna granica za mirovinu, a osobni bodovi pri izračunu mirovine uvećavaju se za 45 % (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje).
Beneficirani staž jedna je od najvažnijih „nevidljivih" pogodnosti policijskog posla. Prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), ovisno o poslovima 12 mjeseci stvarnog rada vrijedi kao 15 do 18 mjeseci staža za mirovinu.
Policijski službenik ostvaruje pravo na starosnu mirovinu sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a na prijevremenu sa 60 godina i 35 godina staža (Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba). Uz to, na temelju rješenja o prestanku službe zbog potrebe službe, mirovina je moguća i s 30 godina staža (najmanje 15 na policijskim poslovima) bez obzira na dob, a osobni bodovi uvećavaju se za 45 %.
Kako plaća policajca stoji prema prosjeku u Hrvatskoj?
Prema agregatorima plaća, prosječna neto plaća policajca procjenjuje se na oko 1.253 €, dok je prosječna neto plaća u Hrvatskoj u ožujku 2026. iznosila 1.555 €, a medijalna 1.317 € (Državni zavod za statistiku). Policajci pritom imaju pogodnosti koje prosjek ne pokazuje: beneficirani staž i povoljnije uvjete za mirovinu.
Sam prosjek vara. Procjena od oko 1.253 € neto blizu je medijalne hrvatske plaće (1.317 € za ožujak 2026.), ali raspon je velik — od oko 1.272 do 3.851 € neto mjesečno, ovisno o koeficijentu i stažu. Policajac u postaji i načelnik uprave nisu u istom svijetu.
| Policajac (procjena) | Prosjek u Hrvatskoj | |
|---|---|---|
| Prosječna neto plaća | ≈ 1.253 € (agregatori plaća) | 1.555 € (ožujak 2026., DZS) |
| Medijalna neto plaća | — | 1.317 € (ožujak 2026., DZS) |
| Beneficirani radni staž | Da (12:15 do 12:18) | Ne (u pravilu) |
| Uvjeti za mirovinu | Povoljniji; osobni bodovi +45 % | Standardni |
Iza brojki stoji i napetost. Krajem 2025. Hrvatska je imala 20.236 policijskih službenika, ali popunjenost radnih mjesta bila je 80,8 %, a prosječna dob policajaca 42,15 godina. Sindikati upozoravaju da plaće i uvjeti rada obeshrabruju mlade i potiču odlazak iskusnih policajaca.
Želimo ih malo povećati s obzirom na inflaciju i troškove života.
— Sindikat policije Hrvatske o zahtjevu za veće plaće (lipanj 2025.), 023.hr
Jeste li se ikad zapitali zašto dva policajca u istoj postaji, s istim radnim vremenom, na kraju mjeseca dobiju različite iznose na račun?
Najčešća pitanja
Kolika je prosječna plaća policajca u Hrvatskoj 2026.?
Prema agregatorima plaća, prosječna neto plaća policajca procjenjuje se na oko 1.253 € mjesečno, uz raspon od približno 1.272 do 3.851 € ovisno o koeficijentu i stažu. To je procjena, a ne službeni podatak Ministarstva unutarnjih poslova, jer plaća policajca ovisi o koeficijentu radnog mjesta, stažu i zvanju.
Kolika je početna plaća policajca?
Početna plaća policajca naslanja se na najniže koeficijente (1,55 do 1,70). Uz osnovicu od 1.015,00 € (od travnja 2026.) i dodatak za zvanje od 4 %, početna plaća policajca iznosi približno 1.636 € bruto mjesečno, prije obračuna poreza i prireza. Vježbenik za policajca prima 85 % vrijednosti koeficijenta.
Kako se računa koeficijent plaće policajca?
Koeficijent složenosti poslova propisan je Uredbom (NN 22/2024) za svako radno mjesto i kreće se od 1,55 do 5,40. Osnovna plaća dobiva se množenjem koeficijenta s osnovicom koju utvrđuje Vlada, a zatim se uvećava za 0,5 % po godini staža i za dodatak na zvanje.
Koliki je dodatak za policijsko zvanje?
Dodatak za policijsko zvanje iznosi od 4 % za zvanje „policajac" do 12 % za „glavnog policijskog savjetnika" i obračunava se na punu bruto osnovnu plaću (Uredba NN 22/2024, čl. 2.). Što je zvanje više, veći je i dodatak.
Imaju li policajci beneficirani staž?
Da. Prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), policajcima se priznaje beneficirani staž u rasponu 12:15 do 12:18, pa se 12 mjeseci rada računa kao 15 do 18 mjeseci mirovinskog staža. Time se snižava dobna granica za mirovinu.
Kada policajac može u mirovinu?
Policijski službenik ostvaruje starosnu mirovinu sa 65 godina života i 15 godina staža, a prijevremenu sa 60 godina i 35 godina staža. Na temelju rješenja o prestanku službe zbog potrebe službe mirovina je moguća i s 30 godina staža bez obzira na dob, uz uvećanje osobnih bodova za 45 %.
Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet. Za točan izračun vlastite plaće obratite se Ministarstvu unutarnjih poslova ili nadležnoj službi.
