Tabela poredi zakonske stope naknade za bolovanje u 10 evropskih zemalja — koliki deo zarade dobijate kod obične bolesti, kako se stopa menja kod dugog bolovanja i koliko dana na početku ostaje neplaćeno. Svi podaci potiču iz TrendBite kalkulatora bolovanja, provereni prema nacionalnim ustanovama socijalnog osiguranja.
Prema pravilima koja važe u 2026. godini najviša je naknada kod obične bolesti u Bugarskoj, Poljskoj i Sloveniji (80% osnovice), a najniža u Grčkoj (25%) — razlika od 55 procentnih poena.
| # | Obična bolest (2–4 nedelje) | Dugo bolovanje | Neplaćeni dani na početku | |
|---|---|---|---|---|
| 1 | Bugarska | 80% | 80% | 0 |
| 2 | Poljska | 80% | 80% | 0 |
| 3 | Slovenija | 80% | 90% | 0 |
| 4 | Rumunija | 75% | 75% | 1,4 |
| 5 | Hrvatska | 70% | 80% | 0 |
| 6 | Srbija | 65% | 65% | 0 |
| 7 | Češka | 60% | 72% | 0 |
| 8 | Španija | 60% | 75% | 3 |
| 9 | Slovačka | 55% | 55% | 0 |
| 10 | Grčka | 25% | 50% | 3 |
Metodologija
Podaci potiču sa TrendBite stranica sa kalkulatorima bolovanja, svaka proverena prema nacionalnoj ustanovi socijalnog osiguranja navedenoj u svakom redu. Stope su zakonski procenat naknade od osnovice prema pravilima koja važe u 2026. godini; datum uz red pokazuje kada su parametri kalkulatora poslednji put provereni prema izvoru. Kolona obične bolesti odražava bolovanje od otprilike 2–4 nedelje: u Španiji 60% važi od 4. do 20. dana, u Grčkoj većina zaposlenih za prvih 15 plaćenih dana (od 4. do 18. dana) dobija upola manju naknadu, odnosno 25%, u Rumuniji 75% za bolovanja od 15 i više dana (55% do 7 dana, 65% za 8–14 dana), u Slovačkoj se za prva 3 dana isplaćuje 25%, a u Bugarskoj poslodavac za prva 2 radna dana plaća 70%. Kolona dugog bolovanja prikazuje stopu nakon dužeg odsustva: Češka 72% od 61. dana (66% od 31. do 60. dana), Španija 75% od 21. dana, Grčka 50% od 19. dana, Slovenija 90% posle 90 dana, Hrvatska 80% posle šest meseci; u ostalim zemljama stopa se ne menja. Neplaćeni dani su prvi dani obične bolesti za koje se zakonska naknada ne isplaćuje, iskazani u kalendarskim danima: tri u Grčkoj i Španiji. Rumunski zakon umesto toga ne isplaćuje jedan radni dan (za potvrde izdate od 1. februara 2026. do 31. decembra 2027, uz izuzetke npr. za povrede na radu); preračunavamo ga prema konvenciji pet radnih dana = sedam kalendarskih, dakle 1 radni dan = 1,4 kalendarskog dana. Stvarno kalendarsko trajanje perioda računatog u radnim danima zavisi od dana u nedelji kojim počinje i produžava se za praznike koji padaju na radne dane. Većina zemalja naknadu dodatno ograničava gornjim iznosom ili umanjenjem osnovice, pa osobe sa visokim primanjima dobijaju manji deo zarade. Tabela ne sadrži novčane iznose, pa nije primenjena ni konverzija valute ni svođenje na mesečnu osnovu — sve vrednosti su procenti ili broj dana.
Izvori
- Bugarska (): nssi.bg , mlsp.government.bg
- Češka (): cssz.cz , zakonyprolidi.cz
- Grčka (): taxheaven.gr , taxheaven.gr , e-efka.gov.gr
- Španija (): seg-social.es , boe.es , boe.es
- Hrvatska (): hzzo.hr , zakon.hr
- Poljska (): zus.pl , isap.sejm.gov.pl
- Rumunija (): legislatie.just.ro , cmb.ro , cmb.ro
- Slovačka (): socpoist.sk , socpoist.sk
- Slovenija (): zavarovanec.zzzs.si
- Srbija (): paragraf.rs