Naknada zarade za bolovanje u Srbiji u 2026. godini iznosi 65% osnova kod bolesti ili povrede van rada, a 100% kod povrede na radu, profesionalne bolesti i održavanja trudnoće, s tim što je osnov prosečna bruto zarada iz prethodnih 12 meseci, a kod bolovanja preko 30 dana naknadu od 31. dana po pravilu obezbeđuje RFZO umesto poslodavca. Tako propisuju čl. 95 i 101 Zakona o zdravstvenom osiguranju. Ključni podaci poslednji put automatski provereni (AI): 17. 10. 2026.
Kalkulator bolovanja 2026 – obračun bolovanja preko 30 dana
Ovaj tekst je napisala veštačka inteligencija (AI). Objavljuje ga TrendBite, operater Tomáš Filip; tekstove pre objavljivanja ne čita čovek.
Primenjena pravila: od 1. 1. 2026.
Primer za: Prosečna zarada (12 meseci) 120.000 din. · Uneti iznos je neto zarada (na račun) · Razlog bolovanja Bolest ili povreda van rada, nega člana porodice (65%) · Ko obezbeđuje naknadu Poslodavac iz svojih sredstava (prvih 30 dana; kod povrede na radu i profesionalne bolesti sve vreme) · Napredne opcije: podrazumevane
- Mesečna naknada (neto)
- 79.198 RSD
- Mesečna naknada (bruto)
- 108.096 RSD
- Procenat osnova
- 0,7 %
- Dnevna naknada (neto, prosečno)
- 2.640 RSD
- Prosečna bruto zarada (osnov)
- 166.302,28
- Obračunata naknada (procenat × osnov)
- 108.096,48
- Donji prag (bruto minimalna zarada)
- 84.031,24
- Gornji prag (samo kada naknadu obezbeđuje RFZO)
- 476.333
- Bruto naknada posle pragova
- 108.096,48
- Od : Neoporezivi iznos zarade za puno radno vreme (mesečno) 37.369 RSD
Ključni podaci
| Podatak | Vrednost | Važi | Izvor |
|---|---|---|---|
| Naknada zarade za bolovanje zbog bolesti ili povrede van rada (procenat osnova) | 65 % | od 11. 4. 2019. | Zakon o zdravstvenom osiguranju (Sl. glasnik RS br. 25/2019, 92/2023 i 109/2025 – dr. zakon)Zakon o zdravstvenom osiguranju, čl. 95 st. 1 |
| Minimalna cena rada (neto po radnom času) | 371 RSD | 1. 1. 2026. – 31. 12. 2026. | Odluka o visini minimalne cene rada za period januar-decembar 2026. godine (Sl. glasnik RS, br. 78/2025)Odluka o visini minimalne cene rada za 2026. godinu (Sl. glasnik RS br. 78/2025) |
| Naknada zarade za bolovanje zbog povrede na radu ili profesionalne bolesti (procenat osnova) | 100 % | od 11. 4. 2019. | Zakon o zdravstvenom osiguranju (Sl. glasnik RS br. 25/2019), Pravno-informacioni sistemZakon o zdravstvenom osiguranju, čl. 95 st. 2 |
| Ranije je važilo | |||
| Minimalna cena rada (neto po radnom času) | 337 RSD | važilo do 31. 12. 2025. | Odluka o visini minimalne cene rada od 1. oktobra 2025. (Sl. glasnik RS, br. 67/2025)Odluka o visini minimalne cene rada (Sl. glasnik RS br. 67/2025) |
Ključni podaci poslednji put automatski provereni (AI): 17. 10. 2026. · Podatke iz tabele smete da preuzmete pod licencom CC BY 4.0 uz navođenje izvora.
Kalkulator bolovanja besplatno i bez registracije izračunava mesečnu naknadu prema prosečnoj zaradi, razlogu odsustva i važećim vrednostima za 2026. godinu. Porez i doprinosi odbijaju se od obračunate naknade, a ne od osnova.
Procenat naknade i isplatilac zavise od razloga sprečenosti za rad: kod bolesti ili povrede van rada naknada iznosi 65% osnova i prvih 30 dana je obezbeđuje poslodavac (Zakon o zdravstvenom osiguranju, čl. 95 i 101).
| Vaša situacija | Šta vam pripada |
|---|---|
| Bolest ili povreda van rada | 65% osnova; naknadu obezbeđuje poslodavac (1–30 dana), RFZO (od 31. dana) |
| Nega bolesnog člana porodice | 65% osnova; 100% kod produžene nege teško obolelog deteta do navršenih 18 godina; naknadu obezbeđuje poslodavac / RFZO, za dete mlađe od tri godine RFZO od prvog dana |
| Izolacija / pratilac | 65% osnova; naknadu obezbeđuje poslodavac / RFZO |
| Povreda na radu ili profesionalna bolest | 100% osnova; naknadu obezbeđuje poslodavac od prvog dana i sve vreme, dok traje radni odnos |
| Dobrovoljno davanje organa, ćelija i tkiva | 100% osnova; naknadu obezbeđuje RFZO od prvog dana |
| Održavanje trudnoće | 100% osnova; naknadu obezbeđuje poslodavac (1–30), od 31. dana RFZO 65% + budžet 35% |
Izvor: Zakon o zdravstvenom osiguranju, čl. 95 i 101 i Zakon o radu, čl. 115.
Prikazani iznos je naknada zarade za pun mesec sprečenosti za rad. Prvih 30 dana obezbeđuje je poslodavac iz svojih sredstava, a od 31. dana Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO), prema čl. 101 st. 1 Zakona o zdravstvenom osiguranju. Izuzetak je povreda na radu ili profesionalna bolest: tada naknadu od prvog dana i za sve vreme sprečenosti obezbeđuje poslodavac, dok traje radni odnos, a ako radni odnos prestane, isplatu od dana prestanka obezbeđuje RFZO (čl. 101 st. 3 i 4). Osnov je prosečna bruto zarada, a porez i doprinosi odbijaju se tek od obračunate naknade. Šta ulazi u tu zaradu zavisi od perioda: kod naknade preko 30 dana osnov čine samo osnovna zarada, deo zarade za radni učinak i uvećana zarada (čl. 87 st. 2 ZZO), dok se kod naknade do 30 dana zaradom smatraju sva primanja iz radnog odnosa osim, između ostalog, naknada troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada, službenog puta, smeštaja i ishrane na terenu (čl. 105 st. 3 Zakona o radu), pa topli obrok i regres ulaze u prosek. Zato je isplaćena neto naknada kod bolesti po pravilu osetno niža od vaše redovne neto zarade – to je i najčešća greška u očekivanjima zaposlenih.
| Prosečna zarada (12 meseci) | Mesečna naknada (neto) | Mesečna naknada (bruto) |
|---|---|---|
| 40.000 | 62.328 RSD | 84.031 RSD |
| 60.000 | 62.328 RSD | 84.031 RSD |
| 80.000 | 62.328 RSD | 84.031 RSD |
| 100.000 | 66.198 RSD | 89.552 RSD |
| 120.000 | 79.198 RSD | 108.096 RSD |
| 140.000 | 92.198 RSD | 126.641 RSD |
| 160.000 | 105.198 RSD | 145.186 RSD |
| 180.000 | 118.198 RSD | 163.731 RSD |
| 200.000 | 131.198 RSD | 182.276 RSD |
| 220.000 | 144.198 RSD | 200.821 RSD |
| 240.000 | 157.198 RSD | 219.366 RSD |
| 260.000 | 170.198 RSD | 237.911 RSD |
| 280.000 | 183.198 RSD | 256.456 RSD |
| 300.000 | 196.198 RSD | 275.001 RSD |
Šta se promenilo za 2026. godinu
Procenti naknade ostali su isti – 65% za bolest i povredu van rada, 100% za povredu na radu, profesionalnu bolest i održavanje trudnoće. Glavna promena u 2026. je viša minimalna zarada koja čini donji prag: minimalna cena rada u Srbiji od 1. januara 2026. iznosi 371 din. neto po času, što je 10,1% više od 337 din. koliko je važilo krajem 2025.
Stope naknade propisane su zakonom i ne menjaju se godišnje. Ono što se menja jeste donji prag – naknada ne sme biti niža od minimalne zarade za mesec obračuna. Pošto je minimalna cena rada od 1. januara 2026. porasla na 371 din. neto po času, minimalna zarada za mesec sa 160 sati iznosi 59.360 din. neto, odnosno 79.797,29 din. bruto, a za mesec sa 184 sata 68.264 din. neto, odnosno 92.499,14 din. bruto. Donji prag se u obračunu primenjuje kao bruto minimalna zarada (njen neto iznos je 371 din. × broj radnih sati), pa se poredi sa bruto obračunom naknade. Za zaposlene čiji obračun (procenat × prosečna bruto zarada) padne ispod tog iznosa, naknada se podiže na minimalnu zaradu. Kalkulator odmah prikazuje i koliko bi naknada iznosila po pravilima iz 2025, pa razliku vidite za svoj konkretan slučaj.
Vrednosti naknade i pragovi za 2026.
Pored bolesti i povrede van rada, naknada od 65% osnova u 2026. pripada i za negu člana porodice i izolaciju, a naknada od 100% i za dobrovoljno davanje organa (Zakon o zdravstvenom osiguranju, čl. 95). Za istu zaradu to je razlika od preko trećine iznosa, a od razloga sprečenosti za rad zavisi i ko naknadu obezbeđuje.
Pravilo „prvih 30 dana poslodavac, zatim RFZO“ ima izuzetke koji lako promaknu. Kod povrede na radu ili profesionalne bolesti naknadu od prvog dana i za sve vreme trajanja sprečenosti obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava, dok traje radni odnos; ako radni odnos prestane, isplatu od dana prestanka obezbeđuje RFZO (čl. 101 st. 3 i 4 ZZO). Kod dobrovoljnog davanja organa, ćelija i tkiva, kao i kod nege bolesnog deteta mlađeg od tri godine, naknada se obezbeđuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja od prvog dana sprečenosti (čl. 101 st. 2). Redovna nega člana uže porodice ostaje 65% osnova (čl. 95 st. 1), ali naknada iznosi 100% kada drugostepena lekarska komisija RFZO produži pravo zbog nege deteta do navršenih 18 godina života kod teškog oštećenja zdravstvenog stanja deteta: teškog oštećenja moždanih struktura, maligne bolesti ili drugog teškog pogoršanja (čl. 95 st. 2 u vezi sa čl. 78 st. 3). Maligna bolest samog osiguranika nema poseban procenat: visina naknade zavisi od razloga sprečenosti, a ne od dijagnoze, pa se kod nje plaća 65% osnova (čl. 73 st. 1 tač. 1 i čl. 95 st. 1).
Donji prag prati istoriju minimalne cene rada: u Srbiji je minimalna cena rada od 1. januara 2026. 371 din. neto po radnom času, posle 308 din. i 337 din. u 2025. (izvor: Odluka o visini minimalne cene rada, Sl. glasnik RS).
| Period | Minimalna cena rada (neto/čas) |
|---|---|
| 1. 1.–30. 9. 2025. | 308 din. |
| 1. 10.–31. 12. 2025. | 337 din. |
| od 1. 1. 2026. | 371 din. |
Gornji prag deluje na suprotnom kraju, ali samo kod naknade koja se obezbeđuje iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja: takva naknada ne može biti niža od minimalne zarade za mesec obračuna, niti viša od 65%, odnosno 100% najvišeg osnova za naknadu zarade (čl. 96 st. 1 ZZO). Naknadu koju poslodavac isplaćuje iz svojih sredstava – prvih 30 dana, a kod povrede na radu i profesionalne bolesti sve vreme dok traje radni odnos – ovaj prag ne ograničava: njen osnov i visina utvrđuju se po propisima kojima se uređuje rad (čl. 86 i 94 ZZO), a čl. 115 Zakona o radu propisuje samo donju granicu, minimalnu zaradu, dok gornju ne navodi. Najviši osnov je bruto iznos, jer su u njega uračunati pripadajući porezi i doprinosi, pa se poredi sa bruto obračunom naknade. Čini ga prosek najviših mesečnih osnovica na koje se plaća doprinos za mesece koji ulaze u prosečan iznos zarade (čl. 88 st. 2 ZZO). Najviša mesečna osnovica doprinosa u Srbiji za period od 1. 1. 2026. do 31. 12. 2026. iznosi 732.820 dinara (Sl. glasnik RS br. 112/2025) i čini je petostruki iznos prosečne mesečne zarade u Republici (čl. 42 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje). Gornji prag se zato računa iz najviše osnovice za 2026, ali stvarni najviši osnov može biti niži, jer je to prosek najviših osnovica za mesece iz proseka vaše zarade. U praksi se retko aktivira – pogađa samo zaposlene sa zaradom znatno iznad proseka, i to tek kada naknadu obezbeđuje RFZO.
Kako računamo naknadu
Naknadu računamo po formuli: procenat (65% ili 100%) × prosečna bruto zarada iz prethodnih 12 meseci. Rezultat se zatim poredi sa donjim pragom (minimalna zarada za taj mesec, kao bruto iznos), a kada naknadu obezbeđuje RFZO i sa gornjim pragom (65%, odnosno 100% najvišeg osnova, takođe bruto; čl. 96 st. 1 ZZO). Od bruto naknade unutar tih granica odbijaju se doprinosi i porez, a ostatak je neto iznos koji dobijate na račun.
Osnov za naknadu je prosečna zarada koju ste ostvarili u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila sprečenost za rad (čl. 87 ZZO). Pod zaradom se smatra zarada koja sadrži porez i doprinose koji se plaćaju iz zarade, dakle bruto zarada, a ne neto (čl. 105 st. 2 Zakona o radu). Porez i doprinosi se zato ne oduzimaju od osnova, već od obračunate naknade. Naknada zarade iz zdravstvenog osiguranja nije oslobođena poreza na dohodak građana (čl. 9 st. 1 tač. 6 Zakona o porezu na dohodak građana), a osnovica doprinosa je naknada zarade koja se ne umanjuje za neoporezivi iznos (čl. 13 st. 1 i 2 Zakona o doprinosima). Doprinosi iznose ukupno 19,9% (14% za penzijsko i invalidsko osiguranje, 5,15% za zdravstveno i 0,75% za slučaj nezaposlenosti; čl. 44), a porez 10% na osnovicu umanjenu za neoporezivi iznos, koji za isplate u 2026. godini iznosi 34.221 dinar mesečno za puno radno vreme.
Primer po pravilima za 2026: prosečna bruto zarada je 150.000 din., a na bolovanju ste zbog bolesti (65%). Bruto naknada je 0,65 × 150.000 = 97.500 din. Doprinosi su 19,9% × 97.500 = 19.402,50 din., a porez 10% × (97.500 − 34.221) = 6.327,90 din. Neto naknada je 97.500 − 19.402,50 − 6.327,90 = 71.769,60 din. Pošto je bruto iznos iznad bruto minimalne zarade (92.499,14 din. za mesec sa 184 sata), donji prag se ne aktivira. Da je reč o povredi na radu (100%), bruto naknada bi bila 150.000 din., a neto 150.000 − 29.850 − 11.577,90 = 108.572,10 din.
Prethodni staž osiguranja ne odlučuje o tome da li naknada pripada, već kolika je. Prethodno osiguranje je staž u obaveznom zdravstvenom osiguranju od najmanje tri meseca neprekidno ili šest meseci sa prekidima u poslednjih 18 meseci (čl. 50 st. 1 ZZO). Osiguranik koji u momentu nastupanja sprečenosti nema prethodno osiguranje ne gubi pravo na naknadu: pripada mu naknada zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja u visini minimalne zarade za mesec za koji se naknada isplaćuje (čl. 50 st. 3 tač. 3 i čl. 74 st. 1), a od dana sticanja uslova naknada se obračunava po redovnim pravilima (čl. 74 st. 2).
Od 1. januara 2026. ukinuta je papirna doznaka – potvrde o privremenoj sprečenosti za rad izdaju se elektronski kroz sistem e-Bolovanje, pa zaposleni više ne mora poslodavcu da donosi papirnu doznaku. Poslodavci su bili dužni da se registruju i pristupe softverskom rešenju e-Bolovanje – Poslodavac do 1. januara 2026, dok preduzetnik koji zapošljava jedno ili više lica to mora da učini do 1. januara 2027. (čl. 13 Zakona o razmeni podataka, dokumenata i obaveštenja u slučaju nastupanja privremene sprečenosti za rad, Sl. glasnik RS br. 109/2025). Za bolovanje preko 30 dana poslodavac je od 1. aprila 2026. dužan da kroz to softversko rešenje podnosi zahtev za obračun naknade zarade i prima obračun nadležnog organa, a istim putem podnosi i prigovore, odnosno zahteve na ocenu lekarske komisije (čl. 4 st. 1 tač. 2 i 3 i čl. 15 istog zakona). Kancelarija za IT i eUpravu saopštila je 1. aprila 2026. da poslodavci zahtev RFZO-u za obračun ili refundaciju naknada zarada na teret RFZO šalju isključivo elektronski, kroz sistem „eBolovanje – Poslodavac“ na Portalu eUprava, umesto ranije papirne predaje obrazaca OZ-7 i OZ-10 filijali RFZO-a uz doznaku.
Obračun bolovanja preko 30 dana: šta se menja od 31. dana
Obračun bolovanja preko 30 dana radi se po Zakonu o zdravstvenom osiguranju: od 31. dana naknadu zarade obezbeđuje RFZO, a zaposlenom je i dalje isplaćuje poslodavac. Filijala RFZO obračunava naknadu i prenosi sredstva najkasnije u roku od 21 dana od prijema zahteva, a poslodavac ih isplaćuje u roku od sedam dana (čl. 101 i 102).
| Pitanje | Do 30 dana | Preko 30 dana |
|---|---|---|
| Ko obezbeđuje naknadu | Poslodavac iz svojih sredstava | RFZO, od 31. dana |
| Propis po kojem se utvrđuje osnov | Propisi o radu (čl. 86 ZZO, čl. 115 Zakona o radu) | Zakon o zdravstvenom osiguranju (čl. 87) |
| Šta ulazi u zaradu za osnov | Sva primanja iz radnog odnosa osim, između ostalog, naknade troškova prevoza, službenog puta, smeštaja i ishrane na terenu (čl. 105 st. 3 Zakona o radu); topli obrok i regres ulaze | Samo osnovna zarada, deo zarade za radni učinak i uvećana zarada (čl. 87 st. 2 ZZO) |
| Visina kod bolesti ili povrede van rada | Najmanje 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci | 65% osnova |
| Donji prag | Minimalna zarada | Minimalna zarada za mesec obračuna |
| Gornji prag | Nema – Zakon o radu propisuje samo donju granicu (čl. 115) | 65%, odnosno 100% najvišeg osnova (čl. 96 ZZO) |
| Ko novac uplaćuje zaposlenom | Poslodavac | Poslodavac, sredstvima koja prenese filijala RFZO |
Obračun bolovanja do 30 dana ide po drugom propisu nego dani posle tridesetog. Osnov za naknadu koju poslodavac isplaćuje iz svojih sredstava utvrđuje se po propisima o radu (čl. 86 ZZO), a visina naknade koju poslodavac obezbeđuje za prvih 30 dana po propisima o radu i Zakonu o zdravstvenom osiguranju (čl. 94 ZZO). Zaposleni ima pravo na najmanje 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila sprečenost kod bolesti ili povrede van rada, odnosno 100% kod povrede na radu ili profesionalne bolesti, s tim da naknada ne može biti niža od minimalne zarade (čl. 115 Zakona o radu). Gornju granicu taj član ne navodi, a gornji prag iz čl. 96 st. 1 ZZO odnosi se samo na naknadu iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, pa naknadu koju poslodavac isplaćuje iz svojih sredstava ne ograničava, ma koliko visoka bila prosečna zarada. I ovde je reč o bruto zaradi, sa porezom i doprinosima (čl. 105 st. 2), koji se odbijaju od obračunate naknade. Tabela prikazuje redovan slučaj; kod povrede na radu i profesionalne bolesti poslodavac naknadu obezbeđuje i posle tridesetog dana, dok traje radni odnos, pa se ni tada gornji prag ne primenjuje.
Kalkulator na vrhu strane radi i kao kalkulator bolovanja preko 30 dana. Prosečnu zaradu iz prethodnih 12 meseci unosite kao bruto ili kao neto; neto unos kalkulator preračunava u bruto po pravilima poreza i doprinosa za 2026. U kalkulatoru birate i ko obezbeđuje naknadu: poslodavac iz svojih sredstava (prvih 30 dana, a kod povrede na radu i profesionalne bolesti sve vreme) ili RFZO (od 31. dana, a kod davanja organa i nege deteta mlađeg od tri godine od prvog dana). Procenat računa od bruto osnova i u oba slučaja donji prag primenjuje kao bruto minimalnu zaradu, a gornji prag, izračunat iz najviše osnovice doprinosa za 2026. (stvarni najviši osnov može biti niži), primenjuje samo kada naknadu obezbeđuje RFZO. Mesečnu naknadu prikazuje i bruto i neto. Za orijentaciju su ponuđene aktuelne vrednosti zarade. Prosečna zarada u Srbiji obračunata za jul 2026. iznosila je 167.402 dinara bruto, odnosno 121.346 dinara bez poreza i doprinosa (neto), a medijalna neto zarada 95.036 dinara (Republički zavod za statistiku, saopštenje od 25. septembra 2026). Medijalna zarada znači da polovina zaposlenih prima do tog iznosa, pa je za većinu realnija polazna tačka od proseka.
Kada novac stiže zaposlenom
Od 31. dana novac zaposlenom ne uplaćuje Fond direktno. Naknadu zarade koja se obezbeđuje iz sredstava RFZO zaposlenima isplaćuje poslodavac: filijala RFZO najkasnije u roku od 21 dana od prijema zahteva sa svim dokazima vrši obračun i prenosi sredstva na poseban račun poslodavca, a poslodavac je dužan da ih isplati osiguraniku najkasnije u roku od sedam dana od prijema (čl. 102 st. 1, 3 i 4 ZZO). Ta dva roka teku jedan za drugim, a prvi počinje tek kada filijala primi zahtev sa svim dokazima. Zato vredi proveriti kod poslodavca da li je zahtev poslat.
Kada se dva bolovanja računaju kao jedno
Dva kraća bolovanja mogu zajedno da pređu granicu od 30 dana. Ako je osiguranik sprečen za rad zbog jedne bolesti ili povrede, a narednog dana, odnosno najduže u roku od šest dana od poslednjeg dana prethodne sprečenosti, bude sprečen za rad zbog iste ili druge bolesti ili povrede, dani sprečenosti povezuju se u pogledu osnova, visine i isplatioca naknade zarade (čl. 75 st. 1 i 2 ZZO). Kod prekida dužeg od šest dana dani sprečenosti se ne povezuju, pa se novo bolovanje računa zasebno.
Osnov kod dugog bolovanja i nepotpunih 12 meseci
Kod dugog bolovanja osnov ne ostaje zamrznut. Kada osiguranik prima naknadu zarade iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja duže od dva kalendarska meseca, ima pravo na usklađivanje osnova sa kretanjem prosečne mesečne zarade po zaposlenom u Republici Srbiji, od prvog dana narednog kalendarskog meseca po isteku drugog kalendarskog meseca neprekidne sprečenosti (čl. 91 ZZO).
Posebno pravilo važi za one koji nemaju zaradu u svih 12 meseci. Ako osiguranik koji ispunjava uslov prethodnog osiguranja nije ostvario zaradu u svih 12 kalendarskih meseci pre meseca u kojem je nastupila sprečenost za rad, osnov čini prosečna zarada za vreme za koje je ostvario zaradu, a za mesece bez zarade minimalna zarada za te mesece. Ako zaradu nije ostvario ni u jednom od tih 12 meseci, osnov je minimalna zarada za mesec za koji se naknada isplaćuje (čl. 88 st. 3 i 4 ZZO).
Najčešća pitanja
Koliko iznosi naknada za bolovanje u 2026?
Naknada za bolovanje u Srbiji u 2026. iznosi 65% osnova za bolest ili povredu van rada, a 100% osnova za povredu na radu, profesionalnu bolest i održavanje trudnoće (čl. 95 Zakona o zdravstvenom osiguranju). Osnov je prosečna bruto zarada iz prethodnih 12 meseci (zarada sa porezom i doprinosima); porez i doprinosi odbijaju se od obračunate naknade, pa je isplaćeni neto iznos niži od bruto naknade.
Ko isplaćuje bolovanje – poslodavac ili RFZO?
Prvih 30 dana naknadu obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava, a od 31. dana Republički fond za zdravstveno osiguranje (RFZO), prema čl. 115 Zakona o radu i čl. 101 st. 1 Zakona o zdravstvenom osiguranju. Kod povrede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac je obezbeđuje od prvog dana i za sve vreme sprečenosti, dok traje radni odnos (čl. 101 st. 3). I naknadu na teret RFZO zaposlenom isplaćuje poslodavac, sredstvima koja mu prenese filijala RFZO (čl. 102).
Da li naknada može biti niža od minimalne zarade?
Ne. Naknada ne može biti niža od minimalne zarade za mesec obračuna. U 2026. minimalna cena rada u Srbiji je 371 din. neto po času, pa je minimalna zarada za mesec sa 160 sati 59.360 din. neto, odnosno 79.797,29 din. bruto. Donji prag se primenjuje kao bruto minimalna zarada.
Koliko se plaća trudničko bolovanje?
Kod održavanja trudnoće naknada je 100% osnova. Prvih 30 dana isplaćuje poslodavac, a od 31. dana RFZO obezbeđuje 65% osnova, dok se preostalih 35% obezbeđuje iz budžeta Republike Srbije (čl. 95 ZZO).
Koliko se plaća bolovanje kod maligne bolesti?
Visina naknade zavisi od razloga sprečenosti, a ne od dijagnoze. Kod maligne bolesti samog osiguranika reč je o sprečenosti usled bolesti (čl. 73 st. 1 tač. 1 ZZO), pa se plaća 65% osnova (čl. 95 st. 1). Procenat od 100% propisan je samo za profesionalnu bolest ili povredu na radu, dobrovoljno davanje organa, ćelija i tkiva, održavanje trudnoće i produženu negu deteta iz čl. 78 st. 3 (čl. 95 st. 2–4), a maligna bolest se u tim odredbama pominje samo kod nege deteta do navršenih 18 godina života. Osnov je prosečna bruto zarada iz prethodnih 12 meseci; prvih 30 dana naknadu obezbeđuje poslodavac, a od 31. dana RFZO.
Šta ulazi u osnov za obračun?
Osnov čini prosečna bruto zarada iz prethodnih 12 meseci. Kod naknade preko 30 dana u osnov ulaze samo osnovna zarada, deo zarade za radni učinak i uvećana zarada (čl. 87 st. 2 ZZO). Kod naknade do 30 dana zaradom se smatraju sva primanja iz radnog odnosa osim, između ostalog, naknada troškova prevoza, službenog puta, smeštaja i ishrane na terenu (čl. 105 st. 3 Zakona o radu), pa topli obrok i regres ulaze u prosek. Porez i doprinosi odbijaju se od obračunate naknade, pa je neto naknada kod bolesti po pravilu niža od redovne neto zarade.
Koji su uslovi za pravo na naknadu?
Prethodni staž osiguranja nije uslov za samo pravo, već utiče na visinu naknade. Prethodno osiguranje je najmanje tri meseca neprekidno ili šest meseci sa prekidima u poslednjih 18 meseci (čl. 50 st. 1 ZZO). Ko ga nema, prima naknadu u visini minimalne zarade za mesec za koji se isplaćuje, a od dana sticanja uslova po redovnim pravilima (čl. 74). Za bolovanje preko 30 dana poslodavac od 1. aprila 2026. zahtev za obračun naknade podnosi elektronski, kroz e-Bolovanje – Poslodavac.
Kako se radi obračun bolovanja preko 30 dana?
Od 31. dana naknadu zarade obezbeđuje RFZO (čl. 101 st. 1 ZZO), a osnov je prosečna bruto zarada iz prethodnih 12 meseci pre meseca u kojem je nastupila sprečenost. Naknada iz sredstava RFZO ne može biti niža od minimalne zarade za mesec obračuna, niti viša od 65%, odnosno 100% najvišeg osnova (čl. 96 st. 1); porez i doprinosi odbijaju se od obračunate naknade. Poslodavac podnosi zahtev kroz e-Bolovanje – Poslodavac, filijala RFZO vrši obračun i prenosi sredstva najkasnije u roku od 21 dana od prijema zahteva sa svim dokazima, a poslodavac ih isplaćuje zaposlenom u roku od sedam dana od prijema (čl. 102).
Po čemu se razlikuje obračun bolovanja do 30 dana?
Naknadu za prvih 30 dana obezbeđuje poslodavac iz svojih sredstava, a osnov se utvrđuje po propisima o radu (čl. 86 ZZO). Zaposleni ima pravo na najmanje 65% prosečne zarade u prethodnih 12 meseci kod bolesti ili povrede van rada, odnosno 100% kod povrede na radu ili profesionalne bolesti, a naknada ne može biti niža od minimalne zarade (čl. 115 Zakona o radu). Gornji prag iz čl. 96 ZZO (65%, odnosno 100% najvišeg osnova) na ovu naknadu se ne primenjuje, jer važi samo za naknadu iz sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja; Zakon o radu propisuje samo donju granicu. Zarada je bruto zarada, sa porezom i doprinosima (čl. 105 st. 2).
Ključni podaci poslednji put automatski provereni (AI): 17. 10. 2026.
- – Pojašnjeno da gornji prag naknade važi samo kad naknadu obezbeđuje RFZO; kalkulator sada razlikuje isplatu poslodavca i RFZO-a
- – Ispravljen osnov obračuna: naknada se računa od prosečne bruto zarade, a kalkulator sada prikazuje bruto i neto iznos po pravilima za 2026.
- – Ispravljeno ko obezbeđuje naknadu kod povrede na radu i davanja organa i pravilo o prethodnom osiguranju; dodat obračun bolovanja preko 30 dana i zarade za jul 2026.
- – Ažuriran opis postupka prijave bolovanja preko 30 dana – od 2026. e-Bolovanje umesto papirne doznake
- – Ispravili smo gornji prag naknade na važeću najvišu mesečnu osnovicu za 2026 (732.820 din.) i ažurirali prosečnu/medijalnu zaradu za maj 2026.
Kako je nastala ova stranica
Tekst je napisala veštačka inteligencija (AI) na osnovu zvaničnih izvora, a pre objavljivanja proverili su ga dalji automatski koraci (AI). Pojedinačne tekstove ne čita čovek.
- Objavljeno: 23. 6. 2026.
- Izvori: 14 zvaničnih izvora (paragraf.rs, rfzo.rs, stat.gov.rs, poslodavci.rs, ite.gov.rs…)
- Ključni podaci poslednji put automatski provereni (AI): 17. 10. 2026.
- Poslednje ažuriranje sadržaja: 30. 10. 2026.
- Javna istorija izmena: 6 zapisa
Kako je to u drugim zemljama?
Osnivač i operater TrendBite-a