Najviša naknada koju vam Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) može isplatiti dok ste na bolovanju iznosi 995,45 eura mjesečno. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u 2025. bila je 1.449 eura. Ako duže bolujete, ta razlika izlazi izravno iz vašeg džepa — osim ako vam je poslodavac dobrovoljno ne nadoknadi. U ovom vodiču objašnjavamo koliko stvarno iznosi naknada za bolovanje, tko je plaća i kako sami procijeniti svoj iznos.
Koliko iznosi naknada za bolovanje?
Naknada za bolovanje na teret HZZO-a iznosi najmanje 70 % osnovice za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja, a 80 % nakon šest mjeseci. U posebnim slučajevima iznosi 100 %. Od 1. kolovoza 2025. mjesečni iznos kreće se između 353,15 i 995,45 eura.
Osnovno pravilo je jednostavno: dok bolujete zbog bolesti ili ozljede, dobivate 70 % osnovice za prvih šest mjeseci, a ako bolovanje neprekidno traje dulje, postotak raste na 80 %. To su zakonski minimumi propisani Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju — povoljniji postotak (primjerice 85 % u dijelu javnih službi) postoji samo tamo gdje ga predviđa kolektivni ugovor.
U nizu situacija naknada iznosi punih 100 % osnovice. Tu spadaju njega bolesnog djeteta mlađeg od sedam godina, komplikacije u trudnoći i porodu, transplantacija organa te izolacija zbog statusa kliconoše — svi ti slučajevi i dalje su ograničeni gornjom granicom od 995,45 eura. Bez ikakve gornje granice 100 % se isplaćuje za rodiljni dopust, priznatu ozljedu na radu i profesionalnu bolest.
Naknada plaće za bolovanje — postotak i isplatitelj (HZZO, od 1. kolovoza 2025.)
Postotak osnovice ovisi o razlogu i duljini bolovanja: 70 % za prvih šest mjeseci bolesti, 80 % nakon toga, a 100 % za njegu malog djeteta, trudničke komplikacije, ozljedu na radu i rodiljni dopust. Prvih 42 dana plaća poslodavac, a od 43. dana HZZO.
Sljedeća tablica pokazuje koliki postotak osnovice dobivate i tko snosi trošak u svakoj situaciji. Najveći raspon je između običnog bolovanja zbog bolesti, gdje vrijedi zakonskih 70 %, i ozljede na radu, gdje dobivate punih 100 % bez gornje granice.
| Situacija | Postotak osnovice | Tko plaća | Gornji limit |
|---|---|---|---|
| Bolest ili ozljeda — prvih 42 dana | najmanje 70 % | poslodavac (iz vlastitih sredstava) | — |
| Bolest — od 43. dana, prvih 6 mjeseci | 70 % | HZZO (preko poslodavca) | 995,45 € |
| Bolest — neprekidno dulje od 6 mjeseci | 80 % | HZZO | 995,45 € |
| Njega bolesnog djeteta mlađeg od 7 godina | 100 % | HZZO | 995,45 € |
| Komplikacije u trudnoći i porodu | 100 % | HZZO | 995,45 € |
| Ozljeda na radu / profesionalna bolest | 100 % | HZZO | bez limita |
| Rodiljni dopust | 100 % | HZZO / državni proračun | bez limita |
| Ista dijagnoza dulje od 18 mjeseci | 50 % zadnje naknade | HZZO | — |
Podaci su iz HZZO-a i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 105/2025). Smanjenje na 50 % nakon 18 mjeseci ne primjenjuje se na liječenje zloćudnih bolesti, dijalizu, transplantaciju ni na roditelje koji njeguju dijete oboljelo od zloćudne bolesti.
Tko plaća bolovanje — poslodavac ili HZZO?
Prvih 42 kalendarska dana bolovanja zbog bolesti ili ozljede naknadu plaća poslodavac iz vlastitih sredstava. Od 43. dana trošak preuzima HZZO, ali naknadu i dalje isplaćuje poslodavac, kojemu HZZO sredstva refundira u roku od 45 dana od zahtjeva.
Ovo je ključna podjela koju mnogi ne razumiju. Prema članku 40. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prvih 42 kalendarska dana svakog bolovanja plaća vaš poslodavac. Tek od 43. dana naknada ide na teret HZZO-a. Za priznate invalide rada poslodavac plaća samo prvih sedam dana.
U praksi to za vas ne mijenja ništa u trenutku isplate: i nakon 43. dana novac vam doznačuje poslodavac, a HZZO mu ga prema članku 41. Zakona vraća u roku od 45 dana od zahtjeva. Mehanizam je osmišljen tako da poslodavac ne snosi teret dugotrajnih bolovanja, ali administraciju i dalje vodi on. Upravo zato se naknada na teret HZZO-a u svakodnevnom govoru naziva i „bolovanje na teret HZZO-a".
Kako se izračunava osnovica za naknadu?
Osnovica se utvrđuje prema prosjeku plaća isplaćenih u šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje, uz uvjet najmanje dvije isplaćene plaće u tom razdoblju. Naknada je zatim propisani postotak te osnovice, ograničen donjim i gornjim iznosom.
Osnovica nije vaša trenutačna plaća, nego prosjek. HZZO uzima plaće isplaćene u šest mjeseci prije mjeseca u kojem ste otvorili bolovanje i iz njih izračunava prosjek. Potrebne su najmanje dvije isplaćene plaće u tom razdoblju; ako ih nemate svih šest, osnovica se računa prema broju mjeseci za koje ste primili plaću.
Pogledajmo konkretan primjer. Zamislite da ste u šest mjeseci prije bolovanja u prosjeku primali 1.000 eura neto mjesečno. Za prvih šest mjeseci bolovanja na teret HZZO-a dobivate 70 % te osnovice — dakle 700 eura. Da ste pak primali 1.449 eura (prosječna plaća u 2025.), 70 % bi iznosilo 1.014 eura, ali zbog gornje granice na vaš bi račun ipak sjelo najviše 995,45 eura. Upravo tu se vidi zašto radnici s višim plaćama na duljem bolovanju gube dio dohotka.
Što se promijenilo od 1. kolovoza 2025.?
Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. kolovoza 2025. najniža mjesečna naknada porasla je s 110,36 na 353,15 eura, a najviša na teret HZZO-a s 565,04 na 995,45 eura. Granica dobi djeteta za 100 % naknade za njegu podignuta je s tri na sedam godina.
Riječ je o prvom povećanju naknada za bolovanje u gotovo dva desetljeća. Stručne računovodstvene i pravne institucije (RRiF, TEB, Novi informator) istaknule su da su poslodavci nove limite morali primijeniti već pri obračunu za kolovoz, s isplatom u rujnu 2025.
| Do 31. srpnja 2025. | Od 1. kolovoza 2025. | |
|---|---|---|
| Najniža mjesečna naknada | 110,36 € | 353,15 € |
| Najviša naknada na teret HZZO-a | 565,04 € | 995,45 € |
| Dob djeteta za 100 % (njega) | do 3 godine | do 7 godina |
Da stvar bude jasnija: temelj za izračun tih iznosa, takozvana proračunska osnovica, iznosi 441,44 eura i nije mijenjana od 2001. Zato su se i sami limiti dugo nisu pomicali — najviša naknada od 995,45 eura zapravo je 225,5 % te proračunske osnovice.
Tko ima pravo na naknadu — uvjet staža
Pravo na naknadu plaće stječe se uz najmanje devet mjeseci neprekidnog staža osiguranja ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Tko ne ispunjava taj uvjet, primjerice za vrijeme probnog rada, dobiva samo 25 % proračunske osnovice — 110,36 eura.
Bez dovoljnog staža naknada je bitno manja. Prema podacima HZZO-a i Ministarstva zdravstva, osiguranik koji nema devet mjeseci neprekidnog ili 12 mjeseci isprekidanog staža dobiva samo 25 % proračunske osnovice, odnosno 110,36 eura, i to za cijelo vrijeme bolovanja. Jedina iznimka je ozljeda na radu — kod nje pravo na naknadu postoji neovisno o stažu.
Obrtnici i nositelji samostalne djelatnosti, uključujući paušalni obrt, osigurani su po istim pravilima: do 42 dana iz vlastitih sredstava, a od 43. dana na teret HZZO-a, uz uvjet da su svi doprinosi uredno podmireni. I za njih vrijede isti postoci i isti maksimum od 995,45 eura.
„Iznos naknade za vrijeme bolovanja nerijetko je predmet pregovora sindikata i poslodavaca."
— Faktograf, hrvatska provjera činjenica
Kako otvoriti bolovanje?
Bolovanje otvara izabrani liječnik obiteljske medicine, koji ga od 2024. izdaje elektronički putem e-doznake — papirnate doznake više nisu potrebne. Radnik je dužan obavijestiti poslodavca, a izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad dostaviti najkasnije u roku od tri dana.
- Javite se izabranom liječniku obiteljske medicine.
- Liječnik elektronički otvara e-doznaku.
- Obavijestite poslodavca.
- Dostavite izvješće u roku od tri dana.
Važno je znati da HZZO kontrolira opravdanost bolovanja, a kontrolu na temelju opravdane sumnje može zatražiti i poslodavac. Pravo na naknadu gubi se ako za vrijeme bolovanja radite, ne obavijestite izabranog liječnika u roku od tri dana ili namjerno sprječavate ozdravljenje. Poslodavac vam za vrijeme priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti ne smije dati otkaz (članak 38. Zakona o radu); kod bolovanja iz drugih razloga otkaz je moguć uz zakonski opravdan razlog, ali otkazni rok ne teče dok traje bolovanje.
Jeste li se ikad zapitali zašto je najviša naknada na bolovanju (995,45 eura) i dalje niža od prosječne hrvatske plaće — i tko u toj razlici zapravo snosi trošak?
Najčešća pitanja
Koliko posto plaće dobivam na bolovanju?
Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju dobivate najmanje 70 % osnovice za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja zbog bolesti, a 80 % nakon šest mjeseci. U posebnim slučajevima (njega malog djeteta, trudnoća, ozljeda na radu, rodiljni dopust) naknada iznosi 100 % osnovice.
Tko plaća bolovanje prvih 42 dana?
Prvih 42 kalendarska dana naknadu plaća poslodavac iz vlastitih sredstava, kako propisuje članak 40. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Tek od 43. dana trošak preuzima HZZO, premda novac i dalje isplaćuje poslodavac kojemu se sredstva refundiraju.
Koliki je maksimalni iznos naknade u 2026.?
Najviša mjesečna naknada na teret HZZO-a iznosi 995,45 eura, koliko je propisano izmjenama Zakona od 1. kolovoza 2025. Za ozljedu na radu, profesionalnu bolest i rodiljni dopust naknada je 100 % osnovice bez gornje granice.
Što ako nemam dovoljno staža osiguranja?
Ako nemate devet mjeseci neprekidnog ili 12 mjeseci isprekidanog staža u posljednje dvije godine, prema podacima HZZO-a dobivate samo 25 % proračunske osnovice, odnosno 110,36 eura. Iznimka je ozljeda na radu, kod koje pravo postoji neovisno o stažu.
Može li mi poslodavac dati otkaz dok sam na bolovanju?
Za vrijeme priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti poslodavac ne smije otkazati ugovor o radu (članak 38. Zakona o radu). Kod bolovanja iz drugih razloga otkaz je moguć uz zakonski opravdan razlog, ali otkazni rok ne teče dok traje bolovanje.
Kada se naknada smanjuje na 50 %?
Ako bolovanje zbog iste dijagnoze neprekidno traje dulje od 18 mjeseci, naknada se smanjuje na 50 % zadnje isplaćene naknade. Smanjenje se ne primjenjuje na liječenje zloćudnih bolesti, dijalizu, transplantaciju ni na roditelje koji njeguju dijete oboljelo od zloćudne bolesti.
