Naknada za bolovanje 2026: izračun i koliko dobivate

Ažurirano 23. srpnja 2026.

Najviša naknada koju vam Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) može isplatiti dok ste na bolovanju iznosi 995,45 eura mjesečno. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za ožujak 2026. iznosila je 1.555 eura, a medijalna 1.317 eura (DZS) — što znači da polovica zaposlenih zarađuje manje od toga. Najviša naknada od 995,45 eura tako je niža čak i od medijalne plaće, a ne samo od prosjeka. Ako duže bolujete, ta razlika izlazi izravno iz vašeg džepa — osim ako vam je poslodavac dobrovoljno ne nadoknadi. U ovom vodiču objašnjavamo koliko stvarno iznosi naknada za bolovanje, tko je plaća i kako sami procijeniti svoj iznos.

Koliko iznosi naknada za bolovanje?

Naknada za bolovanje na teret HZZO-a iznosi najmanje 70 % osnovice za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja, a 80 % nakon šest mjeseci. U posebnim slučajevima iznosi 100 %. Od 1. kolovoza 2025. mjesečni iznos kreće se između 353,15 i 995,45 eura.

Osnovno pravilo je jednostavno: dok bolujete zbog bolesti ili ozljede, dobivate 70 % osnovice za prvih šest mjeseci, a ako bolovanje neprekidno traje dulje, postotak raste na 80 %. To su zakonski minimumi propisani Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju — povoljniji postotak (primjerice 85 % u dijelu javnih službi) postoji samo tamo gdje ga predviđa kolektivni ugovor.

U nizu situacija naknada iznosi punih 100 % osnovice. Tu spadaju njega bolesnog djeteta mlađeg od sedam godina, komplikacije u trudnoći i porodu, transplantacija organa te izolacija zbog statusa kliconoše — svi ti slučajevi i dalje su ograničeni gornjom granicom od 995,45 eura. Bez ikakve gornje granice 100 % se isplaćuje za rodiljni dopust, priznatu ozljedu na radu i profesionalnu bolest.

Naknada plaće za bolovanje — postotak i isplatitelj (HZZO, od 1. kolovoza 2025.)

Postotak osnovice ovisi o razlogu i duljini bolovanja: 70 % za prvih šest mjeseci bolesti, 80 % nakon toga, a 100 % za njegu malog djeteta, trudničke komplikacije, ozljedu na radu i rodiljni dopust. Prvih 42 dana plaća poslodavac, a od 43. dana HZZO.

Sljedeća tablica pokazuje koliki postotak osnovice dobivate i tko snosi trošak u svakoj situaciji. Najveći raspon je između običnog bolovanja zbog bolesti, gdje vrijedi zakonskih 70 %, i ozljede na radu, gdje dobivate punih 100 % bez gornje granice.

Podaci su iz HZZO-a i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 105/2025). Smanjenje na 50 % nakon 18 mjeseci ne primjenjuje se na liječenje zloćudnih bolesti, dijalizu, transplantaciju ni na roditelje koji njeguju dijete oboljelo od zloćudne bolesti.

Tko plaća bolovanje — poslodavac ili HZZO?

Prvih 42 kalendarska dana bolovanja zbog bolesti ili ozljede naknadu plaća poslodavac iz vlastitih sredstava. Od 43. dana trošak preuzima HZZO, ali naknadu i dalje isplaćuje poslodavac, kojemu HZZO sredstva refundira u roku od 45 dana od zahtjeva.

Ovo je ključna podjela koju mnogi ne razumiju. Prema članku 40. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, prvih 42 kalendarska dana svakog bolovanja plaća vaš poslodavac. Tek od 43. dana naknada ide na teret HZZO-a. Za priznate invalide rada poslodavac plaća samo prvih sedam dana.

U praksi to za vas ne mijenja ništa u trenutku isplate: i nakon 43. dana novac vam doznačuje poslodavac, a HZZO mu ga prema članku 41. Zakona vraća u roku od 45 dana od zahtjeva. Mehanizam je osmišljen tako da poslodavac ne snosi teret dugotrajnih bolovanja, ali administraciju i dalje vodi on. Upravo zato se naknada na teret HZZO-a u svakodnevnom govoru naziva i „bolovanje na teret HZZO-a".

Kako se izračunava osnovica za naknadu?

Osnovica se utvrđuje prema prosjeku plaća isplaćenih u šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje, uz uvjet najmanje dvije isplaćene plaće u tom razdoblju. Naknada je zatim propisani postotak te osnovice, ograničen donjim i gornjim iznosom.

Osnovica nije vaša trenutačna plaća, nego prosjek. HZZO uzima plaće isplaćene u šest mjeseci prije mjeseca u kojem ste otvorili bolovanje i iz njih izračunava prosjek. Potrebne su najmanje dvije isplaćene plaće u tom razdoblju; ako ih nemate svih šest, osnovica se računa prema broju mjeseci za koje ste primili plaću.

Pogledajmo konkretan primjer. Zamislite da ste u šest mjeseci prije bolovanja u prosjeku primali 1.000 eura neto mjesečno. Za prvih šest mjeseci bolovanja na teret HZZO-a dobivate 70 % te osnovice — dakle 700 eura. Da ste pak primali 1.555 eura (prosječna neto plaća za ožujak 2026.), 70 % bi iznosilo 1.088,50 eura, ali zbog gornje granice na vaš bi račun ipak sjelo najviše 995,45 eura. Upravo tu se vidi zašto radnici s višim plaćama na duljem bolovanju gube dio dohotka.

Što se promijenilo od 1. kolovoza 2025.?

Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. kolovoza 2025. najniža mjesečna naknada porasla je s 110,36 na 353,15 eura, a najviša na teret HZZO-a s 565,04 na 995,45 eura. Granica dobi djeteta za 100 % naknade za njegu podignuta je s tri na sedam godina.

Riječ je o prvom povećanju naknada za bolovanje u gotovo dva desetljeća. Stručne računovodstvene i pravne institucije (RRiF, TEB, Novi informator) istaknule su da su poslodavci nove limite morali primijeniti već pri obračunu za kolovoz, s isplatom u rujnu 2025.

Da stvar bude jasnija: temelj za izračun tih iznosa, takozvana proračunska osnovica, iznosi 441,44 eura i nije mijenjana od 2001. Zato su se i sami limiti dugo nisu pomicali — najviša naknada od 995,45 eura zapravo je 225,5 % te proračunske osnovice.

Tko ima pravo na naknadu — uvjet staža

Pravo na naknadu plaće stječe se uz najmanje devet mjeseci neprekidnog staža osiguranja ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine. Tko ne ispunjava taj uvjet, primjerice za vrijeme probnog rada, dobiva samo 25 % proračunske osnovice — 110,36 eura.

Bez dovoljnog staža naknada je bitno manja. Prema podacima HZZO-a i Ministarstva zdravstva, osiguranik koji nema devet mjeseci neprekidnog ili 12 mjeseci isprekidanog staža dobiva samo 25 % proračunske osnovice, odnosno 110,36 eura, i to za cijelo vrijeme bolovanja. Jedina iznimka je ozljeda na radu — kod nje pravo na naknadu postoji neovisno o stažu.

Obrtnici i nositelji samostalne djelatnosti, uključujući paušalni obrt, osigurani su po istim pravilima: do 42 dana iz vlastitih sredstava, a od 43. dana na teret HZZO-a, uz uvjet da su svi doprinosi uredno podmireni. I za njih vrijede isti postoci i isti maksimum od 995,45 eura.

„Iznos naknade za vrijeme bolovanja nerijetko je predmet pregovora sindikata i poslodavaca."

— Faktograf, hrvatska provjera činjenica

Kako otvoriti bolovanje?

Bolovanje otvara izabrani liječnik obiteljske medicine, koji ga od 2024. izdaje elektronički putem e-doznake — papirnate doznake više nisu potrebne. Radnik je dužan obavijestiti poslodavca, a izvješće o privremenoj nesposobnosti za rad dostaviti najkasnije u roku od tri dana.

Važno je znati da HZZO kontrolira opravdanost bolovanja, a kontrolu na temelju opravdane sumnje može zatražiti i poslodavac. Pravo na naknadu gubi se ako za vrijeme bolovanja radite, ne obavijestite izabranog liječnika u roku od tri dana ili namjerno sprječavate ozdravljenje. Poslodavac vam za vrijeme priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti ne smije dati otkaz (članak 38. Zakona o radu); kod bolovanja iz drugih razloga otkaz je moguć uz zakonski opravdan razlog, ali otkazni rok ne teče dok traje bolovanje.