Invalidska mirovina 2026: uvjeti, postupak i izračun

Od siječnja 2026. invalidsku mirovinu u Hrvatskoj prima 218.284 korisnika, a svima je iznos uvećan u prosjeku za 72 eura mjesečno – rezultat novih, povoljnijih mirovinskih faktora (podatak Vlade RH, siječanj 2026.). Ažurirano 6. listopada 2026.: aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja 2026. iznosi 15,64 eura po osobnom bodu, a od 1. siječnja 2026. iznosila je 14,84 eura (Odluka Upravnog vijeća HZMO-a od 26. kolovoza 2026.). No prosjek od oko 516 eura skriva veliku razliku: novi korisnici u prosjeku dobivaju osjetno manje, oko 463 eura. Ovaj vodič objašnjava tko ima pravo na invalidsku mirovinu, kako teče postupak od izabranog liječnika do rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i kako izračunati okvirni iznos.

Što je invalidska mirovina i tko ima pravo?

Invalidska mirovina pravo je iz mirovinskog osiguranja za osiguranike kojima je radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice. Pravo se stječe ako je gubitak nastao prije 65. godine i ako mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, a kod ozljede na radu bez obzira na duljinu staža.

Zakon o mirovinskom osiguranju razlikuje dvije osnovne situacije. Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada se osiguranik profesionalnom rehabilitacijom ne može osposobiti za rad na drugim poslovima s punim radnim vremenom, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovoj dosadašnjoj razini obrazovanja (članak 43. stavak 3.). Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez ikakve preostale sposobnosti za rad (članak 43. stavak 4.).

Prema podacima HZMO-a, osiguranik stječe pravo na invalidsku mirovinu ako je gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina, a navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo se stječe bez obzira na duljinu mirovinskog staža. Za mlađe osiguranike vrijedi blaži uvjet kod potpunog gubitka radne sposobnosti: ako je gubitak nastao prije navršene 30. godine života, dovoljna je najmanje jedna godina staža osiguranja, a ako je nastao prije navršene 35. godine, najmanje dvije godine staža osiguranja. Pritom potpuni gubitak radne sposobnosti mora nastati za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja (Zakon o mirovinskom osiguranju, članak 55. stavak 2.).

Postupak korak po korak: od liječnika do rješenja

Postupak za invalidsku mirovinu pokreće se na zahtjev osiguranika. Za vrijeme zaposlenja može se pokrenuti i na prijedlog izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite ili samog osiguranika, nakon završetka liječenja odnosno zdravstvene rehabilitacije. Slijedi medicinsko vještačenje koje provodi ZOSI, zatim rješenje HZMO-a. Cijeli put ima nekoliko jasnih koraka koje je korisno poznavati unaprijed.

Korak 1: Pokretanje postupka kod izabranog liječnika

Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev osiguranika. Za vrijeme zaposlenja postupak na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti može se pokrenuti i na prijedlog izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite ili samog osiguranika, i to nakon završetka liječenja odnosno zdravstvene rehabilitacije (ZOMO, članak 118. stavci 1. i 2.).

Ključna razlika ovisi o vašem statusu. Ako ste zaposleni, ne morate čekati liječnika: prijedlog može dati vaš izabrani liječnik nakon što procijeni da se stanje više neće bitno poboljšati liječenjem, ali postupak možete pokrenuti i sami. Ako ste nezaposleni, inicijativa je na vama – postupak pokrećete osobnim zahtjevom. Česta pogreška je čekanje da „netko drugi” pokrene postupak: ako ste nezaposleni, nitko to neće učiniti umjesto vas, pa se zahtjev može nepotrebno odgoditi mjesecima.

Postoji i slučaj u kojem liječnik mora djelovati. Kada privremena nesposobnost za rad (bolovanje) traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze, izabrani doktor obvezan je obraditi osiguranika i uputiti ga na ocjenu radne sposobnosti (Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, članak 48. stavak 2.). Dugo bolovanje zbog iste bolesti stoga nije slijepa ulica: nakon godine dana ocjena radne sposobnosti slijedi po zakonu.

Korak 2: Vještačenje radne sposobnosti (ZOSI)

Medicinsko vještačenje radne sposobnosti provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Zavod je obvezan donijeti nalaz i mišljenje najkasnije u roku od 60 dana od zaprimanja prijedloga izabranog doktora (Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, članak 48. stavak 2.), čime se utvrđuje postoji li i koji stupanj gubitka radne sposobnosti.

Vještačenje je srce cijelog postupka jer upravo ono odlučuje o vrsti gubitka radne sposobnosti – djelomičnom ili potpunom – a time i o mirovinskom faktoru kojim se izračunava iznos. ZOSI ocjenu donosi na temelju medicinske dokumentacije, pa je najčešća pogreška predaja nepotpune dokumentacije. Priložite sve nalaze, otpusna pisma i specijalističke izvještaje; nedostajući nalaz može produljiti postupak ili dovesti do nepovoljnije ocjene.

Korak 3: Podnošenje zahtjeva HZMO-u

Zahtjev za invalidsku mirovinu podnosi se nadležnoj područnoj službi HZMO-a prema prebivalištu. Predati ga možete u poštanskim uredima, Mirovinskim informativnim centrima ili online putem e-usluga HZMO-a unutar sustava e-Građani. Uz zahtjev obavezno prilažete cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, a kod ozljede na radu i prijavu ozljede.

Danas najbrži put je online podnošenje putem e-Građana, za koje trebate vjerodajnicu (primjerice bankovni token ili mobilnu aplikaciju). Ako radije predajete papirnato, zahtjev možete ostaviti u pošti ili u Mirovinskom informativnom centru. Bez obzira na kanal, isti je uvjet: dokumentacija mora biti potpuna. Pripazite i na to da zahtjev podnesete nadležnoj područnoj službi prema mjestu prebivališta, jer predaja krivoj službi usporava obradu.

Korak 4: Rješenje HZMO-a i pravo na žalbu

O pravu na invalidsku mirovinu u prvom stupnju odlučuje područna ustrojstvena jedinica HZMO-a, koja donosi rješenje o pravu i iznosu, najkasnije u roku od šest mjeseci od podnošenja prijedloga doktora odnosno zahtjeva osiguranika (ZOMO, članak 120. stavak 8.). Protiv prvostupanjskog rješenja može se podnijeti žalba u zakonskom roku ako smatrate da ocjena radne sposobnosti ili izračun iznosa nisu ispravni.

Rješenje je službena odluka u kojoj piše priznaje li vam se pravo, koja je vrsta invalidske mirovine utvrđena i koliki je iznos. Prije donošenja rješenja nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje obvezno podliježu reviziji (ZOMO, članak 123. stavak 1.), pa između vještačenja i rješenja može proći još vremena. Ako se s rješenjem ne slažete – primjerice, smatrate da je trebao biti utvrđen potpuni umjesto djelomičnog gubitka radne sposobnosti – imate pravo na žalbu. Žalba se podnosi središnjoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a, odnosno Središnjoj službi u Zagrebu, a protiv njezina rješenja može se podnijeti tužba u upravnom sporu nadležnom upravnom sudu (HZMO, Podnošenje zahtjeva). Rok i uputu o pravnom lijeku uvijek pronaći ćete na kraju samog rješenja. Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet.

Što nakon što mirovina bude priznata? Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina (HZMO, 2026.). Ministarstvo nadležno za mirovinski sustav i dalje može u postupku nadzora po službenoj dužnosti obaviti izvanredni kontrolni pregled (ZOMO, članak 121. stavak 1.), no redovitog poziva na ponovnu provjeru više nema.

Kako se izračunava iznos i što donosi faktor 0,9 od 2026.

Iznos invalidske mirovine izračunava se po formuli: osobni bodovi × mirovinski faktor × aktualna vrijednost mirovine. Aktualna vrijednost mirovine iznosila je 14,84 eura po osobnom bodu od 1. siječnja 2026., a od 1. srpnja 2026. porasla je za 5,40 % na 15,64 eura, dok je mirovinski faktor za djelomični gubitak radne sposobnosti od 1. siječnja 2026. povećan s 0,8 na 0,9, odnosno s 1,0 na 1,1 za potpuni gubitak.

Prema HZMO-u, osobni bodovi dobivaju se množenjem prosječnih vrijednosnih bodova, ukupnog mirovinskog staža i polaznog faktora. Taj se rezultat množi mirovinskim faktorom koji ovisi o vrsti mirovine i aktualnom vrijednošću mirovine. Konkretan primjer uz vrijednost mirovine od 1. srpnja 2026.: za osiguranika s 25 osobnih bodova i djelomičnim gubitkom radne sposobnosti izračun glasi 25 × 0,9 × 15,64, što daje oko 352 eura mjesečno. Isti osiguranik s potpunim gubitkom i faktorom 1,1 dobio bi oko 430 eura.

Dvije zakonske odredbe štite one s kratkim stažem. Pri određivanju osobnih bodova uzimaju se vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža ako je gubitak radne sposobnosti uzrokovan bolešću ili ozljedom izvan rada, a najmanje za 40 godina mirovinskog staža ako je uzrokovan ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću (ZOMO, članak 84. stavak 3.). Uz to, najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2026. iznosi 16,58 eura; određuje se za svaku godinu staža u visini 106 % aktualne vrijednosti mirovine (Odluka Upravnog vijeća HZMO-a od 26. kolovoza 2026.; ZOMO, članak 87. stavak 2.).

Najvažnija promjena od 2026. upravo su povoljniji faktori. HZMO je nove, uvećane invalidske mirovine odredio po službenoj dužnosti, bez donošenja posebnog rješenja, počevši od 1. siječnja 2026. Osim faktora, na iznos utječe i aktualna vrijednost mirovine, koja se usklađuje dvaput godišnje: od 1. srpnja 2026. porasla je za dodatnih 5,40 %, na 15,64 eura po osobnom bodu (izvor: Vlada RH). Tablica prikazuje kako se faktor mijenja po vrsti mirovine:

Vrijedi zapamtiti da prosjek zavarava. Iako je prosječna invalidska mirovina prema općim propisima u ožujku 2026. iznosila oko 516 eura, novi korisnici u prosjeku dobivaju oko 463 eura, jer najviše korisnika ima najniže iznose vezane uz kraći staž. Vaš stvarni iznos ovisi o osobnim bodovima, a ne o prosjeku.

Rad uz invalidsku mirovinu

Od 1. siječnja 2026. korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti mogu istovremeno raditi manje od 3,5 sata dnevno bez obustave isplate mirovine. Pri radu od 3,5 sata dnevno ili dulje isplata mirovine se obustavlja. To je novost koja korisnicima omogućuje dodatni prihod uz zadržavanje prava na mirovinu.

Ova mjera znači da rad u ograničenom opsegu više ne isključuje isplatu mirovine za potpuni gubitak radne sposobnosti – granica je isključivo manje od 3,5 sata dnevno. Već pri zaposlenju od točno 3,5 sata dnevno ili dulje HZMO obustavlja isplatu mirovine. Za osiguranike s djelomičnim gubitkom radne sposobnosti rad na prilagođenim poslovima ionako je dio same definicije prava. Ako planirate raditi uz mirovinu, prije zaposlenja provjerite s HZMO-om kako to utječe na vašu konkretnu isplatu.

Kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti faktor ovisi o tome radite li. Za mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, faktor iznosi 0,5 ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada, a 0,6667 ako je uzrok ozljeda na radu ili profesionalna bolest. Za vrijeme nezaposlenosti i zaposlenja do polovice punog radnog vremena faktor iznosi 0,9 (ZOMO, članak 85. stavak 1. točke 15., 16. i 17.; HZMO). Drugim riječima, rad dulji od polovice punog radnog vremena uz djelomičnu invalidsku mirovinu smanjuje mirovinski faktor, a time i iznos mirovine, pa se prije prihvaćanja posla isplati provjeriti izračun.