Invalidska mirovina 2026: uvjeti, postupak i izračun

Od siječnja 2026. invalidsku mirovinu u Hrvatskoj prima 218.284 korisnika, a svima je iznos uvećan u prosjeku za 72 eura mjesečno — rezultat novih, povoljnijih mirovinskih faktora (podatak Vlade RH, siječanj 2026.). Aktualna vrijednost mirovine porasla je na 14,84 eura po osobnom bodu. No prosjek od oko 516 eura skriva veliku razliku: novi korisnici u prosjeku dobivaju osjetno manje, oko 463 eura. Ovaj vodič objašnjava tko ima pravo na invalidsku mirovinu, kako teče postupak od izabranog liječnika do rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i kako izračunati okvirni iznos.

Što je invalidska mirovina i tko ima pravo?

Invalidska mirovina pravo je iz mirovinskog osiguranja za osiguranike kojima je radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice. Pravo se stječe ako je gubitak nastao prije 65. godine i ako mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, a kod ozljede na radu bez obzira na duljinu staža.

Zakon o mirovinskom osiguranju razlikuje dvije osnovne situacije. Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada se osiguranik profesionalnom rehabilitacijom ne može osposobiti za rad na drugim poslovima s punim radnim vremenom, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima koji odgovaraju njegovoj dosadašnjoj razini obrazovanja (članak 43. stavak 3.). Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez ikakve preostale sposobnosti za rad (članak 43. stavak 4.).

Prema podacima HZMO-a, osiguranik stječe pravo na invalidsku mirovinu ako je gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina, a navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo se stječe bez obzira na duljinu mirovinskog staža. Za mlađe osiguranike vrijedi blaži uvjet: ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao prije 30. odnosno 35. godine života, dovoljna je jedna odnosno dvije godine mirovinskog staža.

Postupak korak po korak: od liječnika do rješenja

Postupak za invalidsku mirovinu pokreće izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite (za zaposlene) ili sam osiguranik osobnim zahtjevom (za nezaposlene). Slijedi medicinsko vještačenje koje provodi ZOSI, zatim rješenje HZMO-a. Cijeli put ima nekoliko jasnih koraka koje je korisno poznavati unaprijed.

Korak 1: Pokretanje postupka kod izabranog liječnika

Za zaposlene osobe postupak pokreće izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite, i to tek kada ocijeni da je zdravstveno stanje stabilizirano i da je nastala smanjena radna sposobnost. Nezaposleni osiguranici pravo pokreću sami, podnošenjem osobnog zahtjeva nadležnoj područnoj službi HZMO-a.

Ključna razlika ovisi o vašem statusu. Ako ste zaposleni, prijedlog za pokretanje postupka daje vaš izabrani liječnik nakon što procijeni da se stanje više neće bitno poboljšati liječenjem. Ako ste nezaposleni, inicijativa je na vama — postupak pokrećete osobnim zahtjevom. Česta pogreška je čekanje da „netko drugi" pokrene postupak: ako ste nezaposleni, nitko to neće učiniti umjesto vas, pa se zahtjev može nepotrebno odgoditi mjesecima.

Korak 2: Vještačenje radne sposobnosti (ZOSI)

Medicinsko vještačenje radne sposobnosti provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Zavod je obvezan donijeti nalaz i mišljenje najkasnije u roku od 60 dana od zaprimanja prijedloga izabranog doktora, čime se utvrđuje postoji li i koji stupanj gubitka radne sposobnosti.

Vještačenje je srce cijelog postupka jer upravo ono odlučuje o vrsti gubitka radne sposobnosti — djelomičnom ili potpunom — a time i o mirovinskom faktoru kojim se izračunava iznos. ZOSI ocjenu donosi na temelju medicinske dokumentacije, pa je najčešća pogreška predaja nepotpune dokumentacije. Priložite sve nalaze, otpusna pisma i specijalističke izvještaje; nedostajući nalaz može produljiti postupak ili dovesti do nepovoljnije ocjene.

Korak 3: Podnošenje zahtjeva HZMO-u

Zahtjev za invalidsku mirovinu podnosi se nadležnoj područnoj službi HZMO-a prema prebivalištu. Predati ga možete u poštanskim uredima, Mirovinskim informativnim centrima ili online putem e-usluga HZMO-a unutar sustava e-Građani. Uz zahtjev obavezno prilažete cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, a kod ozljede na radu i prijavu ozljede.

Danas najbrži put je online podnošenje putem e-Građana, za koje trebate vjerodajnicu (primjerice bankovni token ili mobilnu aplikaciju). Ako radije predajete papirnato, zahtjev možete ostaviti u pošti ili u Mirovinskom informativnom centru. Bez obzira na kanal, isti je uvjet: dokumentacija mora biti potpuna. Pripazite i na to da zahtjev podnesete nadležnoj područnoj službi prema mjestu prebivališta, jer predaja krivoj službi usporava obradu.

Korak 4: Rješenje HZMO-a i pravo na žalbu

O pravu na invalidsku mirovinu u prvom stupnju odlučuje područna ustrojstvena jedinica HZMO-a, koja donosi rješenje o pravu i iznosu. Protiv prvostupanjskog rješenja može se podnijeti žalba u zakonskom roku ako smatrate da ocjena radne sposobnosti ili izračun iznosa nisu ispravni.

Rješenje je službena odluka u kojoj piše priznaje li vam se pravo, koja je vrsta invalidske mirovine utvrđena i koliki je iznos. Ako se s njime ne slažete — primjerice, smatrate da je trebao biti utvrđen potpuni umjesto djelomičnog gubitka radne sposobnosti — imate pravo na žalbu. Žalba se izjavljuje drugostupanjskom tijelu, a rok i uputu o pravnom lijeku uvijek pronaći ćete na kraju samog rješenja. Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet.

Kako se izračunava iznos i što donosi faktor 0,9 od 2026.

Iznos invalidske mirovine izračunava se po formuli: osobni bodovi × mirovinski faktor × aktualna vrijednost mirovine. Od 1. siječnja 2026. aktualna vrijednost mirovine iznosi 14,84 eura po osobnom bodu, a mirovinski faktor za djelomični gubitak radne sposobnosti povećan je s 0,8 na 0,9, odnosno s 1,0 na 1,1 za potpuni gubitak.

Prema HZMO-u, osobni bodovi dobivaju se množenjem prosječnih vrijednosnih bodova, ukupnog mirovinskog staža i polaznog faktora. Taj se rezultat množi mirovinskim faktorom koji ovisi o vrsti mirovine i aktualnom vrijednošću mirovine. Konkretan primjer: za osiguranika s 25 osobnih bodova i djelomičnim gubitkom radne sposobnosti izračun glasi 25 × 0,9 × 14,84, što daje oko 334 eura mjesečno. Isti osiguranik s potpunim gubitkom i faktorom 1,1 dobio bi oko 408 eura.

Najvažnija promjena od 2026. upravo su povoljniji faktori. HZMO je nove, uvećane invalidske mirovine odredio po službenoj dužnosti, bez donošenja posebnog rješenja, počevši od 1. siječnja 2026. Tablica prikazuje kako se faktor mijenja po vrsti mirovine:

Vrijedi zapamtiti da prosjek zavarava. Iako je prosječna invalidska mirovina prema općim propisima u ožujku 2026. iznosila oko 516 eura, novi korisnici u prosjeku dobivaju oko 463 eura, jer najviše korisnika ima najniže iznose vezane uz kraći staž. Vaš stvarni iznos ovisi o osobnim bodovima, a ne o prosjeku.

Rad uz invalidsku mirovinu

Od 1. siječnja 2026. korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti mogu istovremeno raditi manje od 3,5 sata dnevno bez obustave isplate mirovine. To je novost koja korisnicima omogućuje dodatni prihod uz zadržavanje prava na mirovinu.

Ova mjera znači da rad u ograničenom opsegu više ne isključuje isplatu mirovine za potpuni gubitak radne sposobnosti — granica je manje od 3,5 sata dnevno. Za osiguranike s djelomičnim gubitkom radne sposobnosti rad na prilagođenim poslovima ionako je dio same definicije prava. Ako planirate raditi uz mirovinu, prije zaposlenja provjerite s HZMO-om kako to utječe na vašu konkretnu isplatu.

Jeste li se ikada zapitali zašto prosječna invalidska mirovina zvuči više nego što većina korisnika zapravo primi — i koliko na to utječe duljina vašeg mirovinskog staža?