Invalidska mirovina 2026: uvjeti i kako je ostvariti

U Hrvatskoj gotovo 160.000 ljudi prima invalidsku mirovinu ili mirovinu prevedenu iz invalidske, a prosječan iznos u svibnju 2025. iznosio je oko 432 eura (podaci HZMO-a). No velika većina prima iznose blizu najniže mirovine — pa je ključno pitanje jednostavno: ispunjavate li uvjete za invalidsku mirovinu i kako do nje uopće doći? Ovaj vodič vas vodi kroz uvjete, iznos i cijeli postupak korak po korak, uz promjene koje vrijede od 2026.

Tko ima pravo na invalidsku mirovinu?

Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik kojemu je utvrđen djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti i koji ispunjava uvjet staža — u pravilu da navršeni staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka. Gubitak radne sposobnosti utvrđuje vještačenje, a mirovinu određuje i isplaćuje HZMO.

Invalidska mirovina namijenjena je ljudima koji zbog bolesti ili ozljede trajno ne mogu raditi kao prije. Pravo se ne stječe automatski s dijagnozom — presudna su dva uvjeta koja moraju biti ispunjena istodobno: utvrđen gubitak radne sposobnosti i dovoljno mirovinskog staža. Prvi je medicinsko-radna procjena, drugi je matematika vaše radne biografije.

Definicije su propisane člankom 43. Zakona o mirovinskom osiguranju. Postupak vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), dok samu radnu sposobnost ocjenjuje poseban zavod o kojem više niže. Bez obje potvrde — medicinske i o stažu — zahtjev se odbija, pa je važno unaprijed znati u koju kategoriju ulazite.

Djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti — u čemu je razlika?

Djelomični gubitak radne sposobnosti znači da osoba može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima, dok potpuni gubitak (opća nesposobnost za rad) znači da preostale radne sposobnosti nema. O toj razlici ovisi i mirovinski faktor po kojem se računa iznos mirovine.

Zakon razlikuje dvije razine. Kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti osoba još može raditi, ali ograničeno — najmanje 70 % punog radnog vremena i to na poslovima prilagođenima njezinu stanju. Kod potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, riječ je o trajnom gubitku bez ikakve preostale radne sposobnosti.

Zašto je ta razlika toliko važna? Zato što izravno mijenja novac. Od 1. siječnja 2026. mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti iznosi 1,1, a za djelomični gubitak 0,9. Drugim riječima, ista osnovica daje osjetno veću mirovinu kod potpune nesposobnosti nego kod djelomične — pa ocjena vještaka nije samo formalnost, nego brojka na vašem računu.

Koliko mirovinskog staža je potrebno?

Za invalidnost zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije 65. godine treba navršiti staž koji pokriva najmanje trećinu radnog vijeka. Radni vijek računa se od navršene 20. godine do nastanka invalidnosti. Kod ozljede na radu ili profesionalne bolesti staž se ne traži.

Ovdje počinje matematika. Osnovno pravilo glasi: ako gubitak radne sposobnosti nastane zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršene 65. godine, osiguranik stječe pravo ako navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Radni vijek pritom se ne broji od prvog posla, nego od navršene 20. godine života — odnosno 23. za osobe sa završenim fakultetom i 26. za magisterij — sve do nastanka invalidnosti.

Praktičan primjer: osobi kojoj invalidnost nastane u 50. godini radni vijek traje 30 godina (od navršene 20. do 50.), pa treba imati navršenih najmanje 10 godina staža. Za mlađe osiguranike pravila su blaža — kod potpunog gubitka radne sposobnosti prije navršene 30. godine dovoljna je jedna godina staža, a prije navršene 35. godine dvije godine. Potpuni gubitak mora nastati za vrijeme osiguranja ili u roku od godine dana nakon prestanka osiguranja.

Postoji i važna iznimka koja ruši sve gornje uvjete: ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo se stječe bez obzira na duljinu staža. Netko tko se ozlijedi prvog radnog dana jednako je zaštićen kao i osoba s desetljećima staža.

Kako ostvariti invalidsku mirovinu — korak po korak

Postupak se pokreće na prijedlog izabranog liječnika obiteljske medicine (za zaposlene) ili osobnim zahtjevom (za nezaposlene), a zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi HZMO-a. Uz zahtjev prilaže se cjelokupna medicinska dokumentacija, nakon čega slijedi vještačenje radne sposobnosti.

Cijeli postupak može djelovati zastrašujuće, no svodi se na pet koraka. Ključna je pravovremena i potpuna dokumentacija — najčešća zapreka nisu uvjeti, nego nepotpuni papiri koji vraćaju predmet na početak.

Prvi je korak dokumentacija. Na neposredni pregled donosi se originalna medicinska dokumentacija, koja se zadržava u spisu do završetka vještačenja, pa preslike zadržite za sebe. Drugi korak je pokretanje postupka: ako ste zaposleni, prijedlog podnosi vaš izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite; ako ste nezaposleni, postupak pokrećete osobnim zahtjevom. Treći korak, podnošenje zahtjeva, danas ne traži nužno odlazak na šalter — moguće ga je predati u područnoj službi ili uredu HZMO-a, u poštanskim uredima diljem Hrvatske, Mirovinskim informativnim centrima ili online putem e-Usluga HZMO-a unutar sustava e-Građani.

Vještačenje pred ZOSI-jem i žalba

Vještačenje radne sposobnosti obavljaju vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Protiv prvostupanjskog rješenja HZMO-a može se u roku od 15 dana uložiti žalba Središnjoj službi, a potom pokrenuti i upravni spor.

Srce postupka je vještačenje. Radnu sposobnost ocjenjuju vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) sa sjedištem u Zagrebu. Upravo oni utvrđuju je li riječ o djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti — nalaz koji, kako smo vidjeli, izravno određuje iznos mirovine.

Ako HZMO odbije zahtjev ili utvrdi manju razinu invalidnosti nego što ste očekivali, niste na kraju puta. Protiv prvostupanjskog rješenja područne službe može se, u pravilu u roku od 15 dana od primitka, izjaviti žalba Središnjoj službi HZMO-a. Ne budete li zadovoljni ni odlukom o žalbi, otvara se sudski put — upravni spor tužbom nadležnom upravnom sudu. Rok od 15 dana kratak je, pa žalbu ne odgađajte.

Koliko iznosi invalidska mirovina?

Svota invalidske mirovine dobiva se množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora (1,1 za potpuni, 0,9 za djelomični gubitak) i aktualne vrijednosti mirovine, koja od 1. siječnja 2026. iznosi 14,84 eura. Prosječna invalidska mirovina u svibnju 2025. bila je oko 432 eura.

Iznos se računa po formuli: osobni bodovi × mirovinski faktor × aktualna vrijednost mirovine (AVM). Osobni bodovi odražavaju vaše plaće i staž tijekom radnog vijeka, faktor ovisi o razini invalidnosti (1,1 ili 0,9), a AVM od 1. siječnja 2026. iznosi 14,84 eura nakon usklađivanja od 2,68 %.

Za mnoge korisnike najvažnija je najniža mirovina, koja štiti one s niskim osobnim bodovima. Njezina vrijednost za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2026. iznosi 15,73 eura. Konkretno: osiguranik s 20 godina staža koji prima najnižu mirovinu dobiva 20 × 15,73 = 314,60 eura mjesečno. Najniža je mirovina od 2026. povećana sa 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine.

Da brojke dobiju kontekst — prosječna invalidska mirovina od 432 eura otprilike je razina s koje mnoga kućanstva jedva pokrivaju osnovne troškove, a najniža mirovina za dvadesetak godina staža ispod je te granice. Sljedeća tablica pokazuje koliko iznos ovisi o duljini staža.

Korisnici i prosječni iznos prema godinama staža (HZMO, svibanj 2025.)

Podaci HZMO-a iz svibnja 2025. pokazuju snažnu vezu između duljine staža i iznosa mirovine: korisnici s najkraćim stažem prosječno primaju oko 353 eura, a oni s 40 i više godina staža oko 653 eura. Zbirni prosjek svih korisnika bio je oko 432 eura.

Raspon je velik — razlika između najkraćeg i najduljeg staža gotovo je dvostruka. To potvrđuje da invalidsku mirovinu, uz razinu invalidnosti, najviše oblikuje upravo staž.

Podaci se odnose na korisnike invalidske mirovine po općem propisu; ukupno je gotovo 160.000 korisnika invalidskih i iz invalidskih prevedenih mirovina.

Što se mijenja od 2026.?

Od 1. siječnja 2026. mirovinski faktori su povećani (1,1 i 0,9), najniža mirovina podignuta je na 106 % aktualne vrijednosti, ukinuti su obvezni kontrolni pregledi, a korisnici zbog potpunog gubitka radne sposobnosti smiju raditi manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine.

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) donio je nekoliko konkretnih promjena. Uz veće mirovinske faktore i višu najnižu mirovinu, propisano je da se pri određivanju osobnih bodova, kada je invalidnost uzrokovana bolešću ili ozljedom izvan rada, uzimaju vrijednosni bodovi za najmanje 21 godinu mirovinskog staža — što štiti one s kraćim stažem.

Dvije promjene mijenjaju svakodnevicu korisnika. Prvo, ukinuti su obvezni kontrolni pregledi — jednom priznato pravo više se ne preispituje automatski. Drugo, korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (i oni s mirovinom prevedenom u starosnu) smiju se zaposliti na manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine. HZMO je uvećane mirovine odredio po službenoj dužnosti, bez posebnih rješenja.

„HZMO će korisnicima odrediti invalidske mirovine počevši od 1. siječnja 2026., najkasnije do 31. ožujka 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja."

— HZMO

Vrijedi spomenuti i pozadinu ukidanja kontrolnih pregleda: Ustavni sud Republike Hrvatske ranije je ocijenio da vremenski neograničeno preispitivanje stečenih invalidskih prava narušava pravnu sigurnost. Ta je odluka ograničila praksu kontrolnih pregleda i prethodila njihovu potpunom ukidanju 2026.

Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet. Za konkretnu situaciju obratite se HZMO-u ili stručnoj osobi.

Jeste li se ikad zapitali zašto gotovo svaki treći korisnik prima invalidsku mirovinu blizu zakonskog minimuma — i koliko bi duži staž stvarno promijenio iznos?