Invalidska mirovina 2026: iznos, uvjeti i postupak

Invalidska mirovina nije nagrada za dijagnozu, nego pravo koje se stječe kad se poklope dvije stvari: utvrđen gubitak radne sposobnosti i dovoljno mirovinskog staža. To pravo u Hrvatskoj je u svibnju 2026. koristilo 142.181 korisnika – 81.410 izravnih korisnika invalidske mirovine i 60.771 korisnika čija je mirovina, nakon navršene dobi za starosnu mirovinu i uz zadržani mirovinski faktor 1,1, prevedena iz invalidske u starosnu – što je pad u odnosu na gotovo 160.000 korisnika godinu dana ranije, u svibnju 2025. (HZMO). Prosječan iznos u svibnju 2026. iznosio je oko 530 eura, naspram oko 432 eura u svibnju 2025. Ovaj vodič – ažurirano 2. rujna 2026. – objašnjava uvjete, iznos i cijeli postupak korak po korak, uključujući promjene koje vrijede od 1. siječnja 2026. i najnovije usklađivanje iznosa od 1. srpnja 2026.

Tko ispunjava uvjete za invalidsku mirovinu?

Uvjeti su dva i moraju biti ispunjeni istodobno: gubitak radne sposobnosti koji utvrđuju vještaci ZOSI-ja i mirovinski staž koji pokriva najmanje trećinu radnog vijeka. Razina invalidnosti – djelomični ili potpuni gubitak – potom određuje mirovinski faktor, pa nalaz vještačenja izravno utječe na iznos mirovine.

Invalidska mirovina namijenjena je ljudima koji zbog bolesti ili ozljede trajno ne mogu raditi kao prije (u svakodnevnom govoru poznata i kao „civilna invalidska mirovina” – za razliku od osobne invalidnine za hrvatske branitelje te vojne i civilne invalide rata, koja se ostvaruje prema posebnim propisima i ne ovisi o utvrđenom gubitku radne sposobnosti). Pravo se ne stječe automatski s dijagnozom – presudna su dva uvjeta koja moraju biti ispunjena istodobno: utvrđen gubitak radne sposobnosti i dovoljno mirovinskog staža. Prvi je medicinsko-radna procjena, drugi je matematika vaše radne biografije.

Definicije su propisane člankom 43. Zakona o mirovinskom osiguranju. Postupak vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), dok samu radnu sposobnost ocjenjuje poseban zavod o kojem više niže. Bez obje potvrde – medicinske i o stažu – zahtjev se odbija, pa je važno unaprijed znati u koju kategoriju ulazite.

Djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti – u čemu je razlika? Djelomični gubitak radne sposobnosti znači da osoba može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima, dok potpuni gubitak (opća nesposobnost za rad) znači da preostale radne sposobnosti nema. O toj razlici ovisi i mirovinski faktor po kojem se računa iznos mirovine.

Zakon razlikuje dvije razine. Kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti osoba još može raditi, ali ograničeno – najmanje 70 % punog radnog vremena i to na poslovima prilagođenima njezinu stanju. Kod potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, riječ je o trajnom gubitku bez ikakve preostale radne sposobnosti.

Zašto je ta razlika toliko važna? Zato što izravno mijenja novac. Od 1. siječnja 2026. mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti iznosi 1,1, a za djelomični gubitak 0,9. Drugim riječima, ista osnovica daje osjetno veću mirovinu kod potpune nesposobnosti nego kod djelomične – pa ocjena vještaka nije samo formalnost, nego brojka na vašem računu.

Koliko mirovinskog staža je potrebno? Za invalidnost zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije 65. godine treba navršiti staž koji pokriva najmanje trećinu radnog vijeka. Radni vijek računa se od navršene 20. godine do nastanka invalidnosti. Kod ozljede na radu ili profesionalne bolesti staž se ne traži.

Ovdje počinje matematika. Osnovno pravilo glasi: ako gubitak radne sposobnosti nastane zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršene 65. godine, osiguranik stječe pravo ako navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Radni vijek pritom se ne broji od prvog posla, nego od navršene 20. godine života – odnosno 23. za osobe sa završenim fakultetom i 26. za magisterij – sve do nastanka invalidnosti.

Praktičan primjer: osobi kojoj invalidnost nastane u 50. godini radni vijek traje 30 godina (od navršene 20. do 50.), pa treba imati navršenih najmanje 10 godina staža. Za mlađe osiguranike pravila su blaža – kod potpunog gubitka radne sposobnosti prije navršene 30. godine dovoljna je jedna godina staža, a prije navršene 35. godine dvije godine. Potpuni gubitak mora nastati za vrijeme osiguranja ili u roku od godine dana nakon prestanka osiguranja.

Postoji i važna iznimka koja ruši sve gornje uvjete: ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo se stječe bez obzira na duljinu staža. Netko tko se ozlijedi prvog radnog dana jednako je zaštićen kao i osoba s desetljećima staža.

Postupak pred HZMO-om: od dokumentacije do rješenja

Postupak se pokreće na prijedlog izabranog liječnika obiteljske medicine (za zaposlene) ili osobnim zahtjevom (za nezaposlene), a zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi HZMO-a. Uz zahtjev prilaže se cjelokupna medicinska dokumentacija, nakon čega slijedi vještačenje radne sposobnosti.

Cijeli postupak može djelovati zastrašujuće, no svodi se na pet koraka. Ključna je pravovremena i potpuna dokumentacija – najčešća zapreka nisu uvjeti, nego nepotpuni papiri koji vraćaju predmet na početak.

Prvi je korak dokumentacija. Na neposredni pregled donosi se originalna medicinska dokumentacija, koja se zadržava u spisu do završetka vještačenja, pa preslike zadržite za sebe. Drugi korak je pokretanje postupka: ako ste zaposleni, prijedlog podnosi vaš izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite; ako ste nezaposleni, postupak pokrećete osobnim zahtjevom. Treći korak, podnošenje zahtjeva, danas ne traži nužno odlazak na šalter – moguće ga je predati u područnoj službi ili uredu HZMO-a, u poštanskim uredima diljem Hrvatske, Mirovinskim informativnim centrima ili online putem e-Usluga HZMO-a unutar sustava e-Građani. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu –Zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu i privremenu invalidsku mirovinu (Tiskanica br. 1.2) – koji je dostupan za preuzimanje na mrežnim stranicama HZMO-a.

Vještačenje pred ZOSI-jem i žalba. Vještačenje radne sposobnosti obavljaju vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Protiv prvostupanjskog rješenja HZMO-a može se u roku od 15 dana uložiti žalba Središnjoj službi, a potom pokrenuti i upravni spor.

Srce postupka je vještačenje. Radnu sposobnost ocjenjuju vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) sa sjedištem u Zagrebu. Upravo oni utvrđuju je li riječ o djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti – nalaz koji, kako smo vidjeli, izravno određuje iznos mirovine.

Ako HZMO odbije zahtjev ili utvrdi manju razinu invalidnosti nego što ste očekivali, niste na kraju puta. Protiv prvostupanjskog rješenja područne službe može se, u pravilu u roku od 15 dana od primitka, izjaviti žalba Središnjoj službi HZMO-a. Ne budete li zadovoljni ni odlukom o žalbi, otvara se sudski put – upravni spor tužbom nadležnom upravnom sudu. Rok od 15 dana kratak je, pa žalbu ne odgađajte.

Koliko iznosi invalidska mirovina?

Svota invalidske mirovine dobiva se množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora (1,1 za potpuni, 0,9 za djelomični gubitak) i aktualne vrijednosti mirovine, koja je od 1. srpnja 2026. porasla na 15,64 eura (+5,40 % u odnosu na 14,84 eura od 1. siječnja 2026.). Prosječna invalidska mirovina u svibnju 2026. bila je oko 530 eura.

Iznos se računa po formuli: osobni bodovi × mirovinski faktor × aktualna vrijednost mirovine (AVM). Osobni bodovi odražavaju vaše plaće i staž tijekom radnog vijeka, faktor ovisi o razini invalidnosti (1,1 ili 0,9), a AVM je od 1. siječnja 2026. iznosila 14,84 eura, nakon usklađivanja od 2,68 %, da bi od 1. srpnja 2026. porasla za dodatnih 5,40 % na 15,64 eura.

Za mnoge korisnike najvažnija je najniža mirovina, koja štiti one s niskim osobnim bodovima. Njezina vrijednost za jednu godinu mirovinskog staža iznosila je 15,73 eura od 1. siječnja 2026., a od 1. srpnja 2026. porasla je na 16,58 eura – i dalje 106 % aktualne vrijednosti mirovine, samo primijenjenih na novu, veću AVM. Konkretno: osiguranik s 20 godina staža koji prima najnižu mirovinu sada dobiva 20 × 16,58 = 331,60 eura mjesečno, umjesto dosadašnjih 20 × 15,73 = 314,60 eura. Najniža je mirovina od 2026. povećana sa 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine.

Da brojke dobiju kontekst – prosječna invalidska mirovina od 530 eura otprilike je razina s koje mnoga kućanstva jedva pokrivaju osnovne troškove, a najniža mirovina za dvadesetak godina staža (20 × 16,58 = 331,60 eura) znatno je ispod te granice. Sljedeća tablica pokazuje koliko iznos ovisi o duljini staža.

Prosječni iznos prema godinama staža. Podaci HZMO-a iz svibnja 2026. pokazuju snažnu vezu između duljine staža i iznosa mirovine: korisnici s do 34 godine staža prosječno primaju oko 518 eura, oni s 35 do 39 godina staža oko 706 eura, a korisnici s 40 i više godina staža oko 785 eura. Ukupni prosjek svih korisnika iznosio je oko 530 eura – znatan rast s oko 432 eura u svibnju 2025.

Raspon je i dalje značajan – mirovina korisnika s najduljim stažem otprilike je 1,5 puta veća od mirovine onih s najkraćim stažem u ovoj podjeli. To potvrđuje da invalidsku mirovinu, uz razinu invalidnosti, najviše oblikuje upravo staž.

Podaci se odnose na korisnike invalidske mirovine po općem propisu. U svibnju 2026. ukupno je bilo 142.181 korisnika invalidskih i iz invalidske prevedenih mirovina – 81.410 izravnih korisnika invalidske mirovine te 60.771 korisnika čija je mirovina prevedena u starosnu. To je pad u odnosu na gotovo 160.000 korisnika u svibnju 2025., što odražava dugoročan trend smanjenja broja korisnika invalidskih mirovina.

Promjene koje vrijede od 1. siječnja 2026.

Od 1. siječnja 2026. mirovinski faktori su povećani (1,1 i 0,9), najniža mirovina podignuta je na 106 % aktualne vrijednosti, ukinuti su obvezni kontrolni pregledi, a korisnici zbog potpunog gubitka radne sposobnosti smiju raditi manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine. Aktualna vrijednost mirovine dodatno je porasla 1. srpnja 2026. za 5,40 %, na 15,64 eura, što je automatski podiglo i najnižu mirovinu na 16,58 eura.

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) donio je nekoliko konkretnih promjena. Uz veće mirovinske faktore i višu najnižu mirovinu, propisano je da se pri određivanju osobnih bodova, kada je invalidnost uzrokovana bolešću ili ozljedom izvan rada, uzimaju vrijednosni bodovi za najmanje 21 godinu mirovinskog staža – što štiti one s kraćim stažem.

Dvije promjene mijenjaju svakodnevicu korisnika. Prvo, ukinuti su obvezni kontrolni pregledi– jednom priznato pravo više se ne preispituje automatski. Drugo, korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (i oni s mirovinom prevedenom u starosnu) smiju se zaposliti na manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine. HZMO je uvećane mirovine odredio po službenoj dužnosti, bez posebnih rješenja.

„HZMO će korisnicima odrediti invalidske mirovine počevši od 1. siječnja 2026., najkasnije do 31. ožujka 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.”

–HZMO

Vrijedi spomenuti i pozadinu ukidanja kontrolnih pregleda: Ustavni sud Republike Hrvatske ranije je ocijenio da vremenski neograničeno preispitivanje stečenih invalidskih prava narušava pravnu sigurnost. Ta je odluka ograničila praksu kontrolnih pregleda i prethodila njihovu potpunom ukidanju 2026.

Promjene se nisu zaustavile 1. siječnja. Vlada je 26. kolovoza 2026. potvrdila da se aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja 2026. povećava za 5,40 %, s dosadašnjih 14,84 na 15,64 eura – što automatski podiže i najnižu mirovinu (na 16,58 eura) te sve invalidske mirovine izračunate po toj formuli, bez potrebe za novim zahtjevom ili rješenjem.

Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet. Za konkretnu situaciju obratite se HZMO-u ili stručnoj osobi.