Invalidska mirovina i multipla skleroza: uvjeti 2026

Tko ima pravo na invalidsku mirovinu s multiplom sklerozom?

Pravo na invalidsku mirovinu s multiplom sklerozom ima osiguranik kojemu Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) utvrdi djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti zbog posljedica bolesti, uz uvjet da navršeni mirovinski staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka (Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 43). Sama dijagnoza nije dovoljna — presudna je preostala radna sposobnost.

Ovo je ključno, a mnogi to nauče tek nakon prvog odbijenog zahtjeva: multipla skleroza sama po sebi ne otvara pravo na mirovinu. Zavod ne ocjenjuje bolest, nego što s njom još možete raditi. Zakon razlikuje dva stupnja, a od toga koji vam se utvrdi ovisi i vrsta mirovine i njezin iznos.

Djelomični gubitak radne sposobnosti

Djelomični gubitak postoji kada se osiguranik profesionalnom rehabilitacijom ne može osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja (Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 43. st. 3). U praksi to znači da vam preostaje dio radne sposobnosti, pa se uz mirovinu očekuje i profesionalna rehabilitacija.

Potpuni gubitak radne sposobnosti

Potpuni gubitak postoji kada kod osiguranika nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez ikakve preostale radne sposobnosti (Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 43. st. 4). Kod uznapredovale multiple skleroze s teškim neurološkim posljedicama upravo se ovaj stupanj najčešće utvrđuje, a on nosi i viši mirovinski faktor.

Koliko mirovinskog staža je potrebno

Uvjet staža vezan je uz radni vijek, a ne uz fiksni broj godina. Ako je gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti izvan rada prije 65. godine, pravo se stječe ako navršeni mirovinski staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka (Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 55 za potpuni odnosno čl. 57 za djelomični gubitak). Radni vijek računa se od 20. godine (odnosno 23. ili 26., ovisno o školovanju) do nastanka invalidnosti.

Za mlađe osiguranike vrijede blaži uvjeti. Ako je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao prije 30. godine, dovoljna je jedna godina staža osiguranja; ako je nastao prije 35. godine, dovoljne su dvije godine (čl. 55. st. 2). A ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo se stječe bez obzira na duljinu staža. Multipla skleroza tu je važna: kako je jedan od najčešćih uzroka invaliditeta radno sposobne populacije i često se javlja u mlađoj dobi, dio oboljelih obuhvaćen je upravo blažim uvjetima za mlade.

Kako se multipla skleroza ocjenjuje pri vještačenju

Posljedice multiple skleroze vještače se prema Listi oštećenja organizma (Lista I, glava III. — mozak, moždano deblo i leđna moždina) iz Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 96/23), gdje se oštećenja središnjeg živčanog sustava ocjenjuju rasponom od 30 do 100 % ovisno o težini neuroloških poremećaja. Kao algoritam za procjenu služi EDSS ljestvica (Napomena 7 uz Listu I).

Oprez s tablicama koje kruže internetom: raširena interpretacija u kojoj EDSS 0–4 nosi 30 %, a EDSS 6,5–10 nosi 100 % pojednostavljena je slika vještačke prakse, a ne doslovan tekst Uredbe. Za konkretan postotak mjerodavan je isključivo nalaz i mišljenje vještaka.

Tu se krije i najveća napetost cijelog sustava. Multipla skleroza je bolest promjenjive naravi — izmjenjuju se relapsi i remisije — pa jedan pregled na jedan dan ne mora odražavati stvarno stanje osobe kroz godinu. Udruge oboljelih, poput Saveza društava multiple skleroze Hrvatske (SDMSH) i inicijative MS Tim Hrvatska, upozoravaju da metodologija tu promjenjivost slabo prepoznaje te da je nakon prijenosa vještačenja na ZOSI dio oboljelih dobio ocjenu kronične bolesti umjesto tjelesnog oštećenja, čime im se smanjuje razina inkluzivnog dodatka. Traže izmjenu Uredbe o metodologijama vještačenja.

Postupak korak po korak: od liječnika do rješenja

Postupak pokreće prijedlog izabranog doktora obiteljske medicine ili sam osiguranik, i to nakon završetka liječenja odnosno zdravstvene rehabilitacije. Vještačenje provodi ZOSI, koji donosi nalaz i mišljenje, dok rješenje o pravu na kraju donosi HZMO. Vještačenje se u pravilu obavlja uvidom u dokumentaciju, a neposredni pregled provodi se kada se ocjena ne može donijeti samo na temelju uvida.

Zahtjev se podnosi područnoj službi HZMO-a prema mjestu osiguranja ili prebivališta, a uz njega se prilaže potpuna medicinska dokumentacija — nalazi specijalista i otpusna pisma; izvornik se predočava vještaku na pregledu. Podnošenje je moguće i online preko e-usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.

Kolika je invalidska mirovina u 2026. i kako se računa

Invalidska mirovina računa se po formuli osobni bodovi × mirovinski faktor × aktualna vrijednost mirovine (AVM), koja od 1. siječnja 2026. iznosi 14,84 eura (izvor: HZMO / Narodne novine 21/2026). Ključ je mirovinski faktor: za djelomični gubitak radne sposobnosti iznosi 0,9, a za potpuni gubitak 1,1.

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) povisio je oba faktora od 1. siječnja 2026., a HZMO ih primjenjuje po službenoj dužnosti, bez donošenja novog rješenja.

Prije 1.1.2026. potpuni gubitak radne sposobnosti nosio je faktor 1,0, a od te je izmjene faktor 1,1 — što znači oko 10 % višu mirovinu za isti broj osobnih bodova.

Primjer izračuna: osiguranik s 25 osobnih bodova kojemu je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti dobiva mjesečnu mirovinu od 25 × 1,1 × 14,84 = približno 408 eura. Kod djelomičnog gubitka (faktor 0,9) ista osoba dobila bi 25 × 0,9 × 14,84 = približno 334 eura. To dobro pokazuje zašto je razlika u stupnju gubitka radne sposobnosti financijski toliko važna.

Da bi se ove brojke smjestile u kontekst: prema podacima HZMO-a prosječna invalidska mirovina u svibnju 2025. iznosila je oko 432 eura, dok se prosjek radničke invalidske mirovine u 2026. procjenjuje na približno 512 eura (riječ je o dvjema različitim osnovicama, ne o izravnoj usporedbi prije i poslije). Najniža mirovina za jednu godinu staža od 1. siječnja 2026. iznosi 15,73 eura, a osobi s manje od 15 godina staža invalidska se mirovina računa kao da ima 15 godina staža i ne može biti niža od najniže mirovine. Povećane invalidske mirovine po novim faktorima dobilo je 218.284 korisnika, uz prosječno povećanje od približno 72 eura (Vlada RH, 2026.).

Rad uz invalidsku mirovinu i povezana prava

Invalidska mirovina ne mora značiti potpuni prekid rada. Od 1. siječnja 2026. korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti mogu raditi manje od 3,5 sata dnevno i istodobno zadržati isplatu mirovine. Kod djelomičnog gubitka osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a za vrijeme čekanja zaposlenja nakon rehabilitacije pripada mu potpora najdulje 12 odnosno 24 mjeseca, uz uvjet prijave službi za zapošljavanje u roku od 30 dana.

Uz mirovinu, oboljeli od multiple skleroze mogu ostvariti i inkluzivni dodatak — novčanu naknadu koja je od 1. siječnja 2024. zamijenila dotadašnji doplatak za pomoć i njegu te osobnu invalidninu. Ostvaruje se neovisno o invalidskoj mirovini, a računa se prema osnovici od 120 eura kroz pet razina potpore.

Jedna zabluda košta najviše: mnogi očekuju posebnu novčanu naknadu za tjelesno oštećenje zbog multiple skleroze. Ta se naknada za bolest, uključujući MS, ne isplaćuje od 2015. — pravo na nju postoji samo kod tjelesnog oštećenja uzrokovanog ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću. Multipla skleroza može utjecati na invalidsku mirovinu i inkluzivni dodatak, ali ne na naknadu za tjelesno oštećenje.

Kako uložiti žalbu ako je zahtjev odbijen

Odbijeni zahtjev nije kraj puta. Protiv prvostupanjskog rješenja HZMO-a žalba se podnosi u roku od 15 dana od primitka rješenja (opći rok prema Zakonu o općem upravnom postupku). O žalbi u drugom stupnju odlučuje Središnja služba HZMO-a, a nalaz i mišljenje u tom stupnju daje vijeće viših vještaka ZOSI-ja. Zbog promjenjive naravi MS-a vrijedi uz žalbu priložiti noviju medicinsku dokumentaciju koja opisuje stanje u razdoblju relapsa, a ne samo u remisiji.