Depresija je danas vodeći uzrok radne nesposobnosti u svijetu, a u Hrvatskoj mentalna i srodna oštećenja čine oko 30 % svih uzroka invaliditeta. Ipak, mnogi ljudi koji zbog teške depresije ili anksioznosti godinama ne mogu raditi ni ne pomišljaju da imaju pravo na invalidsku mirovinu zbog depresije jednako kao netko s teškom tjelesnom bolešću. Zakon ih izjednačava; presudno je samo jedno — vještačenje kojim se utvrdi koliko ste radne sposobnosti izgubili.
Ostvaruje li se invalidska mirovina zbog depresije i anksioznosti?
Da. Zakon o mirovinskom osiguranju psihičke bolesti izjednačava s tjelesnima — invalidska mirovina zbog depresije ili anksioznosti ostvaruje se ako se vještačenjem utvrdi djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti i ako je ispunjen uvjet mirovinskog staža.
Ključna riječ cijeloga postupka jest radna sposobnost, a ne naziv dijagnoze. Za zakon nije važno je li uzrok slomljena kralježnica ili teška depresivna epizoda — važno je koliko posla još možete obavljati. Prema priručniku Psihička bolest i pravo udruge Svitanje, težina bolesti izravno određuje ishod:
„U blagim depresivnim epizodama radna je sposobnost još očuvana, u srednje teškim epizodama zakazivanje na poslu je evidentno, dok je u teškim depresivnim epizodama bolesnik radno nesposoban."
— Priručnik „Psihička bolest i pravo", Udruga Svitanje
Da tema nije rubna, govori i statistika Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ): mentalni su poremećaji 2023. činili 5,2 % svih hospitalizacija (32.510 slučajeva) i čak 16,3 % svih bolničkih dana. Iza svake od tih brojki stoji netko tko dio godine nije mogao raditi.
Djelomični i potpuni gubitak radne sposobnosti — u čemu je razlika?
Zakon razlikuje dva stupnja. Kod djelomičnoga gubitka (čl. 43. st. 3.) osoba još može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima. Kod potpunoga gubitka (čl. 43. st. 4.) trajno nema preostale radne sposobnosti. O stupnju ovisi i visina mirovine.
Ta razlika nije formalnost — ona odlučuje hoćete li dobiti punu mirovinu ili mirovinu uz mogućnost rada. Kod djelomičnoga gubitka vještak ocjenjuje da još postoji preostala radna sposobnost, pa se od vas očekuje da radite na poslovima prilagođenima vašem stanju. Kod potpunoga gubitka te preostale sposobnosti nema; takva mirovina zamjenjuje plaću u cijelosti.
Kod psihičkih smetnji granica zna biti tanka i subjektivna, pa upravo tu leži najveći dio sporova. Simptomi depresije i anksioznosti teže se mjere od, primjerice, gubitka funkcije ruke, zbog čega je nalaz i mišljenje psihijatra presudan dokaz o stupnju gubitka.
Uvjeti staža: koliko morate imati odrađeno?
Ako je radna nesposobnost nastala zbog bolesti izvan rada prije 65. godine, pravo se stječe kad mirovinski staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka (čl. 55. i 57.). Kod ozljede na radu ili profesionalne bolesti staž se ne traži.
Uvjet staža glavna je prepreka za mlađe osobe, no zakon ima važne iznimke. Ako potpuni gubitak radne sposobnosti nastane vrlo rano, dovoljno je vrlo malo staža:
- prije navršene 30. godine — dovoljna je jedna godina staža;
- prije navršene 35. godine — dovoljne su dvije godine staža (čl. 55. st. 2.).
Postoji i vremenski uvjet: potpuni gubitak radne sposobnosti mora nastati za vrijeme osiguranja ili najkasnije u roku od jedne godine nakon njegova prestanka. Drugim riječima, ako ste izgubili posao, a bolest se pogorša godinama poslije, dokazivanje prava postaje znatno teže. Zato je važno pokrenuti postupak dok je veza s razdobljem osiguranja još jasna.
Kako podnijeti zahtjev za invalidsku mirovinu korak po korak
Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) — osobno ili putem sustava e-Građani. Uz zahtjev prilažete medicinsku dokumentaciju, a ključni je nalaz i mišljenje psihijatra. HZMO potom upućuje predmet na vještačenje.
- Prikupite dokumentaciju, osobito nalaz psihijatra.
- Podnesite zahtjev HZMO-u (osobno ili e-Građani).
- Predmet ide na vještačenje ZOSI-ju.
- HZMO donosi rješenje; na odbijanje se podnosi žalba.
Dokumentaciju ne shvaćajte olako — ona je srž predmeta. Uz zahtjev se prilažu specijalistički nalazi (kod psihičkih bolesti obavezno nalaz i mišljenje psihijatra), otpusna pisma i druga medicinska dokumentacija. Na pregled se nose izvornici ili ovjerene preslike najnovije dokumentacije. Tu se krije i najveći praktični problem: psihoterapija je u javnom sustavu teško dostupna, pa mnogi podnositelji teško prikupljaju kontinuiranu dokumentaciju koju vještačenje očekuje. Redoviti kontrolni pregledi kod psihijatra zato nisu samo liječenje — oni su i dokazni trag.
Rok je važan. Ako zahtjev podnesete u roku od šest mjeseci od nastanka invalidnosti, mirovina vam pripada od dana nastanka. Podnesete li ga kasnije, pripada od prvoga dana idućeg mjeseca, uz najviše šest mjeseci unatrag (čl. 59.). Odugovlačenje vas, dakle, može stajati nekoliko mjeseci isplate.
Vještačenje kod ZOSI-ja: što vas čeka
Vještačenje radne sposobnosti provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) prema Uredbi o metodologijama vještačenja (NN 96/23). Prvo se provodi uvidom u medicinsku dokumentaciju, a neposredni pregled samo ako se nalaz ne može donijeti na temelju uvida.
Za mnoge je to najstresniji dio postupka, no važno je znati kako on zapravo teče. Vještak najprije proučava vašu medicinsku dokumentaciju i tek ako na temelju nje ne može donijeti nalaz, poziva vas na pregled. Upravo zato je kvaliteta i cjelovitost psihijatrijske dokumentacije toliko važna — ona često odlučuje ishod prije nego što uopće sjednete pred vještaka.
Sudska praksa naglašava da se ocjena radne sposobnosti kod psihičkih bolesti mora temeljiti na nalazu i mišljenju psihijatra, jer je riječ o stručnoj procjeni koju može dati samo specijalist tog područja. Nalaz obiteljskog liječnika ili opća dokumentacija ovdje nisu dovoljni.
Koliko iznosi invalidska mirovina 2026. i kako se računa?
Od 1. siječnja 2026. mirovinski faktor za potpuni gubitak radne sposobnosti iznosi 1,1 (prije 1,0), a za djelomični 0,9 (prije 0,8) — invalidske se mirovine time u prosjeku povećavaju oko 10 %. Vrijednost najniže mirovine za godinu staža iznosi 15,73 eura.
Iznos ovisi o tri stvari: vašim osobnim bodovima (koliko ste i koliko dugo uplaćivali), stupnju gubitka radne sposobnosti i mirovinskom faktoru. Kod potpunoga gubitka radne sposobnosti zbog bolesti izvan rada za izračun se od 2026. uzimaju osobni bodovi za najmanje 21 godinu mirovinskog staža — što mladim osiguranicima s kratkim stažem osjetno podiže mirovinu u odnosu na ono što bi im „gola" godina staža donijela.
| Stupanj gubitka radne sposobnosti | Preostala radna sposobnost | Mirovinski faktor (2026.) | Uvjet staža (bolest izvan rada, prije 65. g.) |
|---|---|---|---|
| Djelomični gubitak (čl. 43. st. 3.) | Može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima | 0,9 | Najmanje trećina radnog vijeka |
| Potpuni gubitak (čl. 43. st. 4.) | Bez preostale radne sposobnosti | 1,1 | Najmanje trećina radnog vijeka (1 g. prije 30. g.; 2 g. prije 35. g.) |
Da brojke dobiju mjerilo: prosječna je invalidska mirovina u svibnju 2025. iznosila oko 432 eura, dok gornji kalkulator za 21 godinu staža daje najnižu mirovinu oko 330 eura. Novi korisnici u prosjeku primaju manje od prosjeka upravo zato što uz depresiju i anksioznost često dolaze kraći staž i niži osobni bodovi.
Što je novo od 1. siječnja 2026.?
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 2026. povisuje mirovinske faktore, ukida obvezne kontrolne liječničke preglede za korisnike invalidske mirovine i dopušta rad uz istovremenu isplatu mirovine kod potpunoga gubitka, ako se radi manje od 3,5 sata dnevno.
- 1. siječnja 2026. — viši mirovinski faktori (1,1 / 0,9).
- 1. siječnja 2026. — ukinuti obvezni kontrolni pregledi.
- 1. siječnja 2026. — dopušten rad do 3,5 sata dnevno uz mirovinu (potpuni gubitak).
Ukidanje obveznih kontrolnih pregleda velika je promjena za osobe s psihičkim smetnjama, kojima je ponovno dokazivanje stanja bilo dodatno opterećenje. Mogućnost rada do 3,5 sata dnevno uz zadržavanje mirovine otvara vrata postupnom povratku aktivnosti — što je kod depresije i anksioznosti često dio samog oporavka, a ne prijetnja pravu na mirovinu.
Što ako je zahtjev odbijen? Žalba i upravni spor
Protiv rješenja kojim je zahtjev odbijen podnosi se žalba. Drugostupanjsko vještačenje provodi središnja služba ZOSI-ja, a o žalbi odlučuje Središnja služba HZMO-a. Ako niste zadovoljni ni rješenjem o žalbi, možete pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom.
Odbijenica u prvom pokušaju nije kraj — kod psihičkih se bolesti pravo nerijetko ostvaruje tek u drugom stupnju, nakon dodatnog vještačenja. Iako je zakonom izjednačena s tjelesnim bolestima, invalidska se mirovina zbog depresije i anksioznosti u praksi češće ostvaruje tek nakon žalbe, jer se subjektivni simptomi teže dokazuju od mjerljivih tjelesnih oštećenja. Ako se odlučite na žalbu, priložite svaki novi psihijatrijski nalaz — dodatna dokumentacija najčešće mijenja ishod.
Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet. Za konkretan slučaj obratite se HZMO-u ili stručnoj pravnoj pomoći.
Jeste li se ikada zapitali zašto se ista dijagnoza kod jedne osobe ocijeni kao djelomični, a kod druge kao potpuni gubitak radne sposobnosti — i koliko tu odlučuje upravo cjelovitost psihijatrijske dokumentacije?
Najčešća pitanja
Može li se invalidska mirovina dobiti samo zbog anksioznosti, bez depresije?
Može, ako se vještačenjem utvrdi da anksiozni poremećaj uzrokuje djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti. Zakon o mirovinskom osiguranju ne nabraja dijagnoze, nego ocjenjuje radnu sposobnost; presudan je nalaz i mišljenje psihijatra o težini stanja.
Koja je dokumentacija najvažnija za zahtjev?
Kod psihičkih bolesti to je nalaz i mišljenje psihijatra, uz otpusna pisma i povijest liječenja. Na pregled se nose izvornici ili ovjerene preslike najnovije dokumentacije. Kontinuirano praćenje kod psihijatra znatno jača predmet.
Koliko iznosi najniža invalidska mirovina u 2026.?
Vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2026. iznosi 15,73 eura, prema podacima HZMO-a. Za 21 godinu priznatoga staža to je oko 330 eura mjesečno, no stvarni iznos može biti viši ovisno o osobnim bodovima.
Mogu li raditi ako primam invalidsku mirovinu?
Kod djelomičnoga gubitka očekuje se rad na prilagođenim poslovima. Od 1. siječnja 2026. i korisnici mirovine zbog potpunoga gubitka mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine ako rade manje od 3,5 sata dnevno.
Što ako HZMO odbije moj zahtjev?
Podnesite žalbu u roku navedenom u rješenju. Drugostupanjsko vještačenje provodi središnja služba ZOSI-ja, a o žalbi odlučuje Središnja služba HZMO-a. Ako ni tada niste zadovoljni, možete pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom.
Provode li se i dalje obvezni kontrolni pregledi?
Ne. Od 1. siječnja 2026. obvezni kontrolni liječnički pregledi za korisnike invalidske mirovine su ukinuti, što je posebno olakšanje za osobe s psihičkim smetnjama.