Plaća policajca u Hrvatskoj: kalkulator i koeficijenti

• Od 01. 12. 2026.: Osnovica za izračun plaće u državnoj službi (bruto) 1.035 €

Plaća policajca u Hrvatskoj 2026. nije jedan fiksni iznos, nego se slaže iz nekoliko dijelova: koeficijent radnog mjesta pomnožen s osnovicom, uvećan za 0,5 % za svaku godinu staža, te dodatak za policijsko zvanje od 4 % do 12 %. Zato dvojica policajaca u istoj postaji mogu imati osjetno različite plaće – sve ovisi o koeficijentu, stažu i zvanju. Vodič je posljednji put ažuriran 12. listopada 2026. prema Uredbi NN 22/2024 i osnovici iz Dodatka V. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN 11/2026).

Od čega se sastoji i kako se računa plaća policajca?

Plaća policajca u Hrvatskoj sastoji se od osnovne plaće (koeficijent radnog mjesta × osnovica), uvećanja od 0,5 % za svaku navršenu godinu staža, dodatka za rad u posebnim uvjetima i dodatka za policijsko zvanje (4 % do 12 %). Osnovica je u 2026. fiksna za sve državne službe, a koeficijent i zvanje razlikuju policajca od policajca.

Od 2024. policijski službenici plaćeni su po novom sustavu plaća u državnoj službi (Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, NN 155/2023). Logika je jednostavna: svako radno mjesto dobiva koeficijent složenosti poslova, a on se množi s osnovicom koju utvrđuje Vlada. Što je koeficijent veći, veća je i osnovna plaća.

Na taj se temelj zatim dodaje staž – pola posto (0,5 %) na osnovnu plaću za svaku navršenu godinu radnog staža (čl. 18. st. 1. Zakona) – i dodatak za policijsko zvanje. Tek zbroj tih dijelova daje bruto plaću, iz koje se obračunom doprinosa i poreza na dohodak dobiva neto iznos koji policajac vidi na računu. Upravo zato „početna plaća policajca” i plaća iskusnog inspektora nisu ni blizu istog reda veličine.

Uzmimo policijskog službenika na početku karijere: koeficijent 1,55, osnovica 1.025,00 € (vrijedi od 1. kolovoza 2026.), bez staža i sa zvanjem „policajac” (dodatak 4 %). Osnovna plaća iznosi 1,55 × 1.025,00 = 1.588,75 € bruto, a s dodatkom za zvanje od 4 % (oko 64 €) ukupno je približno 1.652 € bruto mjesečno. Iz tog se bruto iznosa tek obračunom poreza na dohodak dobiva neto plaća. Prireza u tom obračunu nema: prirez porezu na dohodak ukinut je od 1. siječnja 2024. (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, NN 114/2023; stupanje na snagu uređuje čl. 42.). Visine stopa poreza na dohodak određuju predstavnička tijela općina i gradova svojom odlukom, u granicama propisanim zakonom (Zakon o porezu na dohodak, čl. 19.a st. 1. i 2.), pa isti bruto iznos ne daje svugdje isti neto.

Kako svaki dio djeluje na konačni iznos, najlakše je vidjeti u kalkulatoru na vrhu članka – promijenite koeficijent ili godine staža i odmah vidite razliku. Sindikat policije Hrvatske upozorava da u novom sustavu dodatak za zvanje sada „pada” na punu bruto osnovnu plaću, a ne samo na osnovicu, pa je veći nego u dotadašnjem sustavu (Sindikat policije Hrvatske, ožujak 2024.). Isto pravilo stoji i u samom Zakonu: dodatak za policijsko zvanje obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž (Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, NN 155/2023, čl. 17. st. 3.) i može iznositi do 12 % osnovne plaće uvećane za dodatak za radni staž (čl. 21. st. 4.).

Koeficijenti složenosti poslova policijskih službenika

Koeficijenti za radna mjesta policijskih službenika kreću se od 1,55 (policijski službenik 5. kategorije) do 5,40 (glavni ravnatelj policije). Kontakt policajac i policijski službenik u postaji imaju koeficijent 1,70, a samostalni policijski službenik 2,30 do 2,75. Koeficijent je glavni razlog zašto se plaće policajaca toliko razlikuju.

Raspon je velik: najviši koeficijent (glavni ravnatelj policije, 5,40) gotovo je tri i pol puta veći od najnižeg (1,55). Tablica niže prikazuje koeficijente plaća policijskih službenika za odabrana radna mjesta prema Uredbi (NN 22/2024).

Izvor: Uredba o nazivima radnih mjesta, uvjetima za raspored i koeficijentima za obračun plaće u državnoj službi (NN 22/2024), Tablica 3.

Dodatak za policijsko zvanje

Dodatak za policijsko zvanje iznosi od 4 % za zvanje „policajac” do 12 % za „glavnog policijskog savjetnika” i obračunava se na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za radni staž (Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, NN 155/2023, čl. 17. st. 3.; visine dodatka propisuje Uredba o visini dodatka za zvanja policijskih službenika, NN 22/2024). Zato dva policajca s istim koeficijentom mogu imati različitu plaću ako su u različitim zvanjima.

Policijsko zvanje napreduje s iskustvom i ocjenama, a svako sljedeće zvanje nosi veći postotak dodatka. Tablica prikazuje sve postotke prema članku 2. Uredbe.

Izvor: Uredba o visini dodatka za zvanja policijskih službenika (NN 22/2024), čl. 2.

Koliko raste osnovica plaće tijekom 2026.?

Osnovica za izračun plaće u državnim i javnim službama u 2026. raste u četiri koraka: 1.004,87 € (od siječnja), 1.015,00 € (od travnja), 1.025,00 € (od kolovoza) i 1.035,00 € bruto (od prosinca). Svaki korak automatski podiže plaću svih policajaca jer se njime množi koeficijent.

Prema Dodatku V. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN 11/2026), koji je za sindikalnu stranu potpisao i Sindikat policije Hrvatske, osnovica tijekom godine raste ukupno za oko 3 %. Za policajce to znači postupan rast: s 1. travnja 2026. povećanje osnovice s 1.004,87 na 1.015,00 € donijelo je rast neto primanja od približno 11,34 do 37,06 € mjesečno, ovisno o radnom mjestu. Sljedeći je korak stupio na snagu 1. kolovoza 2026.: osnovica je porasla s 1.015,00 na 1.025,00 € bruto. Taj kolovoški korak (+10,00 € osnovice) povećava bruto osnovnu plaću policajca (koeficijent × osnovica) za 15,50 € pri najnižem koeficijentu 1,55 do 54,00 € pri najvišem koeficijentu 5,40 mjesečno, prije uvećanja za radni staž i dodatak za zvanje; neto povećanje je nešto manje. Nova osnovica vrijedi do 30. studenoga 2026., a primjenjuje se počevši od plaće za kolovoz, koja se isplaćuje u rujnu.

Početna plaća, vježbenici i dodaci na plaću

Početna plaća policajca naslanja se na najniže koeficijente (1,55 do 1,70), a vježbenik za policajca ima pravo na 90 % vrijednosti koeficijenta radnog mjesta na koje je raspoređen (Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, NN 155/2023, čl. 15.). Uz osnovnu plaću dolaze i dodaci: za noćni rad 50 %, za prekovremeni rad uvećanje ili slobodni dani u omjeru 1:1,5.

Vježbenik za policajca ipak kreće s nižeg starta: vježbenik (pripravnik) u državnoj službi, uključujući vježbenika za policijskog službenika, ima pravo na koeficijent za obračun plaće u visini od 90 % vrijednosti koeficijenta radnog mjesta na koje je raspoređen (Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, NN 155/2023, čl. 15.). Posebnog policijskog pravila više nema: Uredba o plaćama policijskih službenika (NN 7/22, 149/22 i 26/23), čiji je članak 9. vježbeniku za policijskog službenika davao 85 % vrijednosti koeficijenta, prestala je važiti 1. ožujka 2024. (čl. 52. st. 1. t. 2. istog Zakona). Tek po isteku vježbeničkog staža prelazi na puni koeficijent.

Dodaci znaju činiti osjetnu razliku za one koji rade u smjenama. Uvećanje plaće za rad noću u državnoj službi od 1. siječnja 2025. povećano je s 40 % na 50 % (Dodatak IV. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, NN 4/2025). Prekovremeni rad može se umjesto novčanog uvećanja zamijeniti slobodnim danima u omjeru 1:1,5 – jedan sat prekovremenog rada vrijedi kao sat i pol redovnog.

Beneficirani staž i mirovina policajaca

Policajcima se priznaje beneficirani (povećani) radni staž u rasponu 12:15 do 12:18 – 12 mjeseci rada računa se kao 15 do 18 mjeseci mirovinskog staža. Time se snižava dobna granica za mirovinu, a osobni bodovi pri izračunu mirovine uvećavaju se za 45 % (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje).

Beneficirani staž jedna je od najvažnijih „nevidljivih” pogodnosti policijskog posla. Prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), ovisno o poslovima 12 mjeseci stvarnog rada vrijedi kao 15 do 18 mjeseci staža za mirovinu.

Policijski službenik ostvaruje pravo na starosnu mirovinu sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a na prijevremenu sa 60 godina i 35 godina staža (Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba). Uz to, na temelju rješenja o prestanku službe zbog potrebe službe, mirovina je moguća i s 30 godina staža (najmanje 15 na policijskim poslovima) bez obzira na dob, a osobni bodovi uvećavaju se za 45 %.

Kako plaća policajca stoji prema prosjeku u Hrvatskoj?

Policajac na početku karijere (koeficijent 1,55) uz osnovicu 1.025,00 € ima približno 1.652 € bruto, a policijski službenik u postaji s 10 godina staža približno 1.921 € bruto, dok je prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u srpnju 2026. iznosila 2.164 €, prosječna neto 1.540 €, a medijalna neto 1.346 € (Državni zavod za statistiku). Policajci pritom imaju pogodnosti koje prosjek ne pokazuje: beneficirani staž i povoljnije uvjete za mirovinu.

Sam prosjek vara. Pošteno je uspoređivati bruto s bruto: ni početnih 1.652 € ni 1.921 € bruto policajca u postaji ne dosežu prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj od 2.164 € (srpanj 2026., DZS). Neto iznos policajca ovisi o stopi poreza na dohodak koju određuje grad ili općina (prirez je ukinut od 1. siječnja 2024.), pa ga s prosječnom neto plaćom od 1.540 € i medijalnom od 1.346 € (srpanj 2026.) ima smisla uspoređivati tek nakon vlastitog obračuna. Raspon je pritom velik jer ga određuju koeficijent, staž i zvanje. Policajac u postaji i načelnik uprave nisu u istom svijetu.

Iza brojki stoji i napetost. Na dan 31. prosinca 2025. Hrvatska je imala 20.224 policijska službenika, od toga 4.646 policijskih službenica, a prosječna dob bila je 42,15 godina kod policijskih službenika i 38,56 godina kod policijskih službenica (Izvješće o radu policije za 2025.). Sindikati upozoravaju da plaće i uvjeti rada obeshrabruju mlade i potiču odlazak iskusnih policajaca.

Želimo ih malo povećati s obzirom na inflaciju i troškove života.

– Sindikat policije Hrvatske o zahtjevu za veće plaće (lipanj 2025.), 023.hr