Punomoć – obrazac 2026 besplatno za preuzimanje i ispis
Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet.
Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet.
Ovlaštenje za zastupanje: Punomoć je pravni dokument kojim ovlašćujete drugu osobu da u vaše ime obavi pravni posao – od podizanja pošte do prodaje nekretnine – a temelji se na čl. 313.–318. Zakona o obveznim odnosima koji vrijedi u 2026. Od 7. srpnja 2026. čl. 314. st. 2. ZOO-a izrijekom dopušta i punomoć u elektroničkom obliku (izmjene NN 69/2026). Ispunite obrazac svojim podacima, preuzmite gotovu punomoć u Wordu ili je kopirajte i potpišite.
Punomoć sastavite u nekoliko koraka: odaberite vrstu (opća, specijalna ili za nekretnine), ispunite podatke obiju strana i opseg ovlasti te preuzmete gotov dokument. Punomoć potom vlastoručno potpišete, a kad pravni posao traži javnobilježnički oblik, potpis ovjerite kod javnog bilježnika.
Za redovite, svakodnevne poslove dovoljan je pisani oblik s vlastoručnim potpisom (čl. 314. st. 1. Zakona o obveznim odnosima), a od 7. srpnja 2026. čl. 314. st. 2. izrijekom dopušta i da se punomoć izda u elektroničkom obliku (izmjene NN 69/2026). Ta nova mogućnost ne dokida posebne zahtjeve oblika: javnobilježnička ovjera potpisa i dalje je obvezna kad sam pravni posao zahtijeva javnobilježnički oblik –primjerice kod prometa nekretnine, gdje potpis mora biti ovjeren (solemniziran) – ili kad je traže institucije poput banaka i zemljišnih knjiga.
Za državne e-usluge (e-Porezna, FINA, HZMO) od 2024. postoji i besplatna digitalna e-Punomoć putem sustava e-Ovlaštenja na portalu e-Građani; ona ne vrijedi za banke ni promet nekretnina. Postupak kupnje uz punomoć pojašnjava i službeni portal gov.hr. Ako vam treba baš takva punomoć za državne e-usluge, obrazac možete zaobići i ovlaštenje izdati izravno na portalu ispod.
Valjana punomoć mora sadržavati identifikacijske podatke opunomoćitelja i opunomoćenika (uključujući OIB), precizan opseg ovlasti, mjesto i datum te vlastoručni potpis opunomoćitelja. Kod specijalne punomoći navode se i bitni elementi pravnog posla, a za promet nekretnine nužan je javnobilježnički oblik.
| Element | Pravni temelj | Izvor |
|---|---|---|
| Podaci opunomoćitelja (ime, OIB, prebivalište) | ZOO, čl. 313. | Zakon o obveznim odnosima |
| Podaci opunomoćenika (ime, OIB, prebivalište) | ZOO, čl. 313. | Zakon o obveznim odnosima |
| Opseg ovlaštenja (vrsta i predmet posla) | ZOO, čl. 315. | Zakon o obveznim odnosima |
| Bitni elementi pravnog posla (kod specijalne punomoći) | ZOO, čl. 315. | Zakon o obveznim odnosima |
| Mjesto i datum sastavljanja | ZOO, čl. 314. (pravna sigurnost) | Zakon o obveznim odnosima |
| Vlastoručni potpis opunomoćitelja | ZOO, čl. 314. | Zakon o obveznim odnosima |
Punomoć je u Hrvatskoj uređena člancima 313.–318. Zakona o obveznim odnosima. Sljedeća tablica sažima što svaki od tih članaka propisuje – od davanja punomoći do njezina prestanka.
| Članak | Naslov | Pravilo (sažetak) |
|---|---|---|
| čl. 313. | Davanje punomoći | Punomoć je ovlaštenje za zastupanje koje opunomoćitelj pravnim poslom daje opunomoćeniku; postojanje i opseg neovisni su o temeljnom odnosu. |
| čl. 314. | Obvezatan oblik punomoći | Oblik propisan za pravni posao vrijedi i za punomoć za njegovo sklapanje (npr. nekretnine → javnobilježnička isprava). Od 7. srpnja 2026. novi st. 2. dopušta i elektronički oblik punomoći (NN 69/2026). |
| čl. 315. | Opseg ovlaštenja | Opća punomoć pokriva samo redovito poslovanje; posao izvan njega traži posebno ovlaštenje (mjenica, jamstvo, nagodba, odricanje od prava). |
| čl. 316. | Opoziv i sužavanje punomoći | Opunomoćitelj može u svako doba i u bilo kojem obliku suziti ili opozvati punomoć, i kad se odrekao tog prava. |
| čl. 317. | Učinak prema trećima | Opoziv ili sužavanje nema učinak prema savjesnoj trećoj osobi koja nije znala ni morala znati za njega. |
| čl. 318. | Drugi slučajevi prestanka | Punomoć prestaje smrću opunomoćenika te smrću ili prestankom davatelja, uz iznimke za započeti posao i punomoć za slučaj smrti. |
Od 7. srpnja 2026. čl. 314. st. 2. Zakona o obveznim odnosima glasi: »Punomoć može biti izdana i u elektroničkom obliku.« Odredbu je uveo Zakon o izmjenama i dopunama ZOO-a (NN 69/2026). Elektronički oblik sada je ravnopravan pisanom, no za poslove kojima zakon traži poseban oblik – primjerice nekretnine, gdje vrijedi javnobilježnički oblik – ta obveza ostaje.
Praktično, to znači da punomoć za jednostavnije poslove možete izdati i predati digitalno, bez papira. Zakon je Hrvatski sabor donio 19. lipnja 2026., a opće odredbe stupile su na snagu 7. srpnja 2026. Važno je razlikovati dvije stvari: stavak 1. istog članka ostaje nepromijenjen, pa oblik koji zakon propisuje za sam pravni posao i dalje vrijedi i za punomoć za njegovo sklapanje. Za prodaju ili kupnju nekretnine to znači da elektronički oblik nije dovoljan – potpis opunomoćitelja i dalje mora biti javnobilježnički ovjeren (solemniziran). Novi opći elektronički oblik razlikuje se i od besplatne e-Punomoći iz sustava e-Ovlaštenja, koja postoji od 2024. i vrijedi samo za državne e-usluge.
Opća (generalna) punomoć pokriva samo poslove redovitog poslovanja – svakodnevne radnje poput podizanja pošte i dokumenata. Za značajne poslove, primjerice prodaju imovine, potrebna je specijalna (posebna) punomoć koja precizno navodi pravni posao i njegove bitne elemente (čl. 315. Zakona o obveznim odnosima).
Ovjera nije opći uvjet valjanosti, ali je obvezna kad sam pravni posao zahtijeva javnobilježnički oblik – kao kod prometa nekretnine (čl. 314.). U praksi je ovjeru često traže i banke, zemljišne knjige te sudovi, pa neovjerenu punomoć odbijaju.
Ovjera potpisa na punomoći kod javnog bilježnika stoji oko 6 eura po potpisu. Solemnizacija (potvrđivanje cijele isprave) skuplja je i kreće se od 26 do više od 150 eura, ovisno o vrijednosti pravnog posla, prema bilježničkoj tarifi.
Opunomoćitelj može punomoć u svako doba i u bilo kojem obliku suziti ili opozvati, čak i ako se ugovorom odrekao tog prava (čl. 316.). Opoziv preporučljivo je učiniti pisano i dostaviti ga opunomoćeniku prokazivo. Opoziv nema učinak prema savjesnoj trećoj osobi koja za njega nije znala ni morala znati (čl. 317.).
Punomoć u pravilu prestaje smrću opunomoćenika te smrću ili prestankom davatelja punomoći (čl. 318.). Postupanje po punomoći nakon smrti davatelja nije dopušteno, a banke blokiraju račune čim saznaju za smrt vlasnika.
Ne. Opća punomoć ne pokriva raspolaganje imovinom. Za prodaju nekretnine potrebna je specijalna punomoć s navedenim zemljišnoknjižnim podacima i (preporučeno) najmanjom cijenom, a potpis mora biti javnobilježnički ovjeren jer to zahtijeva sam ugovor o kupoprodaji.
Da, ali ograničeno. Od 2024. građani i poduzetnici mogu putem sustava e-Ovlaštenja na portalu e-Građani izdati besplatnu digitalnu e-Punomoć, no ona vrijedi samo za državne e-usluge (e-Porezna, FINA, HZMO) – ne i za banke ili promet nekretnina.
Da. Od 7. srpnja 2026. čl. 314. st. 2. Zakona o obveznim odnosima izrijekom dopušta da punomoć bude izdana u elektroničkom obliku (izmjene NN 69/2026). To je opća zakonska mogućnost i razlikuje se od besplatne e-Punomoći putem e-Ovlaštenja, koja vrijedi samo za državne e-usluge. Za promet nekretnine, međutim, javnobilježnički oblik i dalje vrijedi – potpis mora biti ovjeren jer to zahtijeva sam ugovor o kupoprodaji.
Provjereno prema važećem hrvatskom pravu · činjenice provjerene 25. 08. 2026. · TrendBite HR Legal-QC
Ovu je stranicu izradio urednički sustav TrendBite: istraživanje iz službenih izvora, neovisna provjera činjenica i pravna kontrola.
Ovaj članak je izrađen pomoću umjetne inteligencije.
Pristajete li na analitičke kolačiće (Microsoft Clarity)? Pomažu nam poboljšati stranicu. Politika privatnosti