Punomoć – besplatan obrazac za preuzimanje u Wordu i PDF-u

P U N O M O Ć Ja, [UPISATI: ime i prezime opunomoćitelja], OIB: [UPISATI: 11 znamenki], iz [UPISATI: adresa prebivališta – mjesto, ulica i kućni broj], rođen/a [UPISATI: datum rođenja], kao opunomoćitelj, ovom punomoći ovlašćujem [UPISATI: ime i prezime opunomoćenika], OIB: [UPISATI: 11 znamenki], iz [UPISATI: adresa prebivališta], kao opunomoćenika, da u moje ime i za moj račun poduzme sljedeći pravni posao: [UPISATI: precizno navesti posao – npr. prodaju stana u [mjesto, ulica i kućni broj], upisanog u zk.ul.br. [____], k.o. [____], k.č.br. [____], po cijeni od najmanje [UPISATI: iznos] eura]. U okviru ovog posla opunomoćenik je ovlašten potpisati kupoprodajni ugovor, primiti kupoprodajnu cijenu i izdati potvrdu o primitku, zatražiti uknjižbu prava vlasništva te poduzeti sve potrebne radnje pred javnim bilježnikom, zemljišnoknjižnim odjelom suda i drugim nadležnim tijelima. Ova punomoć vrijedi do [UPISATI: datum ili „do opoziva“]. Opunomoćitelj zadržava pravo opozvati punomoć u svako doba (čl. 316. Zakona o obveznim odnosima). U [UPISATI: mjesto], dana [UPISATI: datum]. Opunomoćitelj: _____________________________ (vlastoručni potpis) Napomena: ugovor o kupoprodaji nekretnine mora biti sklopljen u pisanom obliku (čl. 377. Zakona o obveznim odnosima), pa i punomoć za njegovo sklapanje mora biti u pisanom obliku (čl. 314. st. 1. Zakona o obveznim odnosima). Radi uknjižbe u zemljišnu knjigu istinitost potpisa opunomoćitelja na ovoj punomoći ovjerava se kod javnog bilježnika (čl. 58. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama).

Kako koristiti ovaj obrazac

Punomoć sastavite u nekoliko koraka: odaberite vrstu (opća, specijalna ili za nekretnine), ispunite podatke obiju strana i opseg ovlasti te preuzmite gotov dokument. Punomoć potom vlastoručno potpišete, a za promet nekretnine potpis ovjerite kod javnog bilježnika jer je ovjera potpisa uvjet za uknjižbu u zemljišnu knjigu (čl. 58. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama).

Za redovite, svakodnevne poslove zakon ne propisuje poseban oblik punomoći. Prema čl. 286. st. 1. Zakona o obveznim odnosima »ugovor se može sklopiti u bilo kojem obliku, osim ako je zakonom drukčije određeno«, a zahtjev oblika za punomoć iz čl. 314. st. 1. postoji samo kad zakon propisuje oblik za sam pravni posao. Pisana punomoć s vlastoručnim potpisom zato je preporuka prakse radi dokazivanja, a ne zakonski uvjet. Od 7. srpnja 2026. čl. 314. st. 2. izrijekom dopušta i da se punomoć izda u elektroničkom obliku (izmjene NN 69/2026). Ta nova mogućnost ne dokida posebne zahtjeve oblika: ugovor o kupoprodaji nekretnine mora biti sklopljen u pisanom obliku (čl. 377.), pa u pisanom obliku mora biti i punomoć za njegovo sklapanje. Kod prometa nekretnine potpis opunomoćitelja mora biti i ovjeren, jer se uknjižba u zemljišnu knjigu dopušta samo ako je istinitost potpisa na punomoći ovjerovljena (čl. 58. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama). Zakon pritom traži ovjeru potpisa, a ne solemnizaciju punomoći. Ovjeru u praksi traže i institucije poput banaka.

Za državne e-usluge (e-Porezna, FINA, HZMO) od 2024. postoji i besplatna digitalna e-Punomoć putem sustava e-Ovlaštenja na portalu e-Građani; ona ne vrijedi za banke ni promet nekretnina. Postupak kupnje nekretnine pojašnjava i službeni portal gov.hr. Ako vam treba baš takva punomoć za državne e-usluge, obrazac možete zaobići i ovlaštenje izdati izravno na portalu ispod.

Besplatnu digitalnu punomoć za državne e-usluge izdajte izravno na portalu e-Ovlaštenja (e-Punomoć) putem sustava e-Građani.

Što punomoć treba sadržavati: zakonski uvjeti i preporuke

Zakon o obveznim odnosima ne propisuje koje podatke o strankama punomoć mora sadržavati: čl. 313. st. 1. samo definira punomoć. Radi nedvojbene identifikacije preporučuje se navesti ime i prezime, OIB i prebivalište opunomoćitelja i opunomoćenika, a radi dokazivanja mjesto, datum i vlastoručni potpis. Opseg ovlasti uređuje čl. 315., a punomoć za kupoprodaju nekretnine mora biti u pisanom obliku (čl. 377. i čl. 314. st. 1.).

Kod specijalne punomoći preporučuje se navesti i bitne elemente pravnog posla, iako čl. 315. to ne traži. U tablici je uz svaki element označeno je li riječ o zakonskom pravilu ili o preporuci prakse.

Elementi punomoći: zakonsko pravilo ili preporuka prakse (izvor: Zakon o obveznim odnosima, Zakon o zemljišnim knjigama)
Element	Pravni temelj	Izvor
Podaci opunomoćitelja (ime, OIB, prebivalište)	Preporuka radi nedvojbene identifikacije stranaka; ZOO, čl. 313.–318. ne navode te podatke kao zakonski uvjet	Zakon o obveznim odnosima
Podaci opunomoćenika (ime, OIB, prebivalište)	Preporuka radi nedvojbene identifikacije stranaka; ZOO, čl. 313.–318. ne navode te podatke kao zakonski uvjet	Zakon o obveznim odnosima
Opseg ovlaštenja (vrsta i predmet posla)	ZOO, čl. 315.	Zakon o obveznim odnosima
Bitni elementi pravnog posla (kod specijalne punomoći)	Preporuka; ZOO, čl. 315. ne traži navođenje bitnih elemenata, nego posebno ovlaštenje za posao izvan redovitog poslovanja (st. 3.)	Zakon o obveznim odnosima
Mjesto i datum sastavljanja	Preporuka prakse radi dokazivanja; ZOO, čl. 314. ne propisuje mjesto i datum	Zakon o obveznim odnosima
Vlastoručni potpis opunomoćitelja	Preporuka prakse radi dokazivanja; ZOO, čl. 314. ne propisuje vlastoručni potpis. Za uknjižbu u zemljišnu knjigu ovjera potpisa: Zakon o zemljišnim knjigama, čl. 58. st. 3.	Zakon o obveznim odnosima; Zakon o zemljišnim knjigama

Punomoć je u Hrvatskoj uređena člancima 313.–318. Zakona o obveznim odnosima. Sljedeća tablica sažima što svaki od tih članaka propisuje – od davanja punomoći do njezina prestanka.

Članci 313.–318. Zakona o obveznim odnosima o punomoći (izvor: Zakon.hr)
Članak	Naslov	Pravilo (sažetak)
čl. 313.	Davanje punomoći	Punomoć je ovlaštenje za zastupanje koje opunomoćitelj pravnim poslom daje opunomoćeniku; postojanje i opseg neovisni su o temeljnom odnosu.
čl. 314.	Obvezatan oblik punomoći	Oblik propisan zakonom za neki ugovor ili drugi pravni posao vrijedi i za punomoć za njegovo sklapanje (npr. kupoprodaja nekretnine → pisani oblik, čl. 377.). Od 7. srpnja 2026. novi st. 2. dopušta i elektronički oblik punomoći (NN 69/2026).
čl. 315.	Opseg ovlaštenja	Opća punomoć pokriva samo redovito poslovanje; posao izvan njega traži posebno ovlaštenje za taj posao, odnosno za vrstu poslova među koje on spada (st. 3.). Mjeničnu obvezu, ugovor o jamstvu, nagodbu i odricanje od prava bez naknade opunomoćenik može poduzeti samo uz posebno ovlaštenje za svaki pojedini slučaj (st. 4.).
čl. 316.	Opoziv i sužavanje punomoći	Opunomoćitelj može u svako doba i u bilo kojem obliku suziti ili opozvati punomoć, i kad se odrekao tog prava.
čl. 317.	Učinak prema trećima	Opoziv ili sužavanje nema učinak prema savjesnoj trećoj osobi koja nije znala ni morala znati za njega.
čl. 318.	Drugi slučajevi prestanka	Punomoć prestaje smrću opunomoćenika te smrću ili prestankom davatelja, uz iznimke za započeti posao i punomoć za slučaj smrti.

Što se promijenilo 2026.: punomoć u elektroničkom obliku

Od 7. srpnja 2026. čl. 314. st. 2. Zakona o obveznim odnosima glasi: »Punomoć može biti izdana i u elektroničkom obliku.« Odredbu je uveo Zakon o izmjenama i dopunama ZOO-a (NN 69/2026). Stavak 2. kaže samo to da punomoć može biti izdana i u elektroničkom obliku; za poslove kojima zakon propisuje oblik – primjerice kupoprodaju nekretnine, za koju čl. 377. traži pisani oblik – stavak 1. i dalje vrijedi i za punomoć.

Praktično, to znači da punomoć za jednostavnije poslove možete izdati i predati digitalno, bez papira. Zakon je Hrvatski sabor donio 19. lipnja 2026., a opće odredbe stupile su na snagu 7. srpnja 2026. Važno je razlikovati dvije stvari: stavak 1. istog članka ostaje nepromijenjen, pa oblik koji zakon propisuje za sam pravni posao i dalje vrijedi i za punomoć za njegovo sklapanje. Za prodaju ili kupnju nekretnine to znači dvoje: ugovor o kupoprodaji mora biti sklopljen u pisanom obliku (čl. 377.), pa u pisanom obliku mora biti i punomoć, a uknjižba u zemljišnu knjigu dopušta se samo ako je istinitost potpisa opunomoćitelja na punomoći ovjerovljena (čl. 58. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama). Riječ je o ovjeri potpisa, a ne o solemnizaciji punomoći. Novi opći elektronički oblik razlikuje se i od besplatne e-Punomoći iz sustava e-Ovlaštenja, koja postoji od 2024. i vrijedi samo za državne e-usluge.

Promjene na stranici: sadržaj je ažuriran 2. listopada 2026.

Najčešća pitanja

Koja je razlika između opće i specijalne punomoći?

Opća (generalna) punomoć pokriva samo poslove redovitog poslovanja – svakodnevne radnje poput podizanja pošte i dokumenata. Posao koji ne ulazi u redovito poslovanje opunomoćenik može poduzeti samo ako je posebno ovlašten za taj posao, odnosno za vrstu poslova među koje on spada (čl. 315. st. 3. Zakona o obveznim odnosima). Za značajne poslove, primjerice prodaju imovine, zato je potrebna specijalna (posebna) punomoć koja precizno navodi pravni posao; navođenje njegovih bitnih elemenata preporuka je, a ne zahtjev čl. 315.

Kada punomoć mora biti ovjerena kod javnog bilježnika?

Ovjera nije opći uvjet valjanosti punomoći, ali oblik koji zakon propisuje za sam pravni posao vrijedi i za punomoć za taj posao (čl. 314. st. 1. Zakona o obveznim odnosima). Kod prometa nekretnine ovjera potpisa opunomoćitelja uvjet je za uknjižbu u zemljišnu knjigu: uknjižba se dopušta samo ako je istinitost potpisa na punomoći ovjerovljena (čl. 58. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama). Temelj te ovjere nije čl. 314. Zakona o obveznim odnosima; taj zakon za kupoprodaju nekretnine propisuje pisani, a ne javnobilježnički oblik (čl. 377.). U praksi ovjeru često traže i banke te sudovi, pa neovjerenu punomoć odbijaju.

Koliko stoji ovjera punomoći 2026.?

Ovjera potpisa na punomoći kod javnog bilježnika stoji oko 6 eura po potpisu. Solemnizacija (potvrđivanje cijele isprave) skuplja je i kreće se od 26 do više od 150 eura, ovisno o vrijednosti pravnog posla, prema bilježničkoj tarifi.

Kako opozvati punomoć i kada opoziv djeluje?

Opunomoćitelj može punomoć u svako doba i u bilo kojem obliku suziti ili opozvati, čak i ako se ugovorom odrekao tog prava (čl. 316.). Opoziv preporučljivo je učiniti pisano i dostaviti ga opunomoćeniku prokazivo. Opoziv nema učinak prema savjesnoj trećoj osobi koja za njega nije znala ni morala znati (čl. 317.).

Što se događa s punomoći nakon smrti davatelja?

Punomoć u pravilu prestaje smrću opunomoćenika te smrću ili prestankom davatelja punomoći (čl. 318.). Postupanje po punomoći nakon smrti davatelja nije dopušteno, a banke blokiraju račune čim saznaju za smrt vlasnika.

Vrijedi li opća punomoć za prodaju nekretnine?

Ne. Opća punomoć ne pokriva raspolaganje imovinom: posao koji ne ulazi u redovito poslovanje opunomoćenik može poduzeti samo ako je posebno ovlašten za taj posao, odnosno za vrstu poslova među koje on spada (čl. 315. st. 3. Zakona o obveznim odnosima). Za prodaju nekretnine potrebna je specijalna punomoć s navedenim zemljišnoknjižnim podacima i (preporučeno) najmanjom cijenom. Zakon o zemljišnim knjigama (čl. 58. st. 2.) uz to određuje uz koju se punomoć dopušta uknjižba na temelju privatne isprave koju je potpisao opunomoćenik: prijedlogu se prilaže »punomoć koja je opunomoćeniku izdana upravo za taj posao (posebna punomoć)« ili »opća punomoć ili punomoć izdana za tu vrstu poslova koja u trenutku sastavljanja isprave nije starija od jedne godine«. Potpis opunomoćitelja mora biti ovjeren jer je to uvjet za uknjižbu (čl. 58. st. 3.); sam ugovor o kupoprodaji nekretnine traži pisani, a ne javnobilježnički oblik (čl. 377. Zakona o obveznim odnosima).

Mogu li koristiti besplatnu e-Punomoć?

Da, ali ograničeno. Od 2024. građani i poduzetnici mogu putem sustava e-Ovlaštenja na portalu e-Građani izdati besplatnu digitalnu e-Punomoć, no ona vrijedi samo za državne e-usluge (e-Porezna, FINA, HZMO) – ne i za banke ili promet nekretnina.

Može li punomoć od 2026. biti u elektroničkom obliku?

Da. Od 7. srpnja 2026. čl. 314. st. 2. Zakona o obveznim odnosima izrijekom dopušta da punomoć bude izdana u elektroničkom obliku (izmjene NN 69/2026). To je opća zakonska mogućnost i razlikuje se od besplatne e-Punomoći putem e-Ovlaštenja, koja vrijedi samo za državne e-usluge. Za promet nekretnine, međutim, i dalje vrijedi da ugovor o kupoprodaji mora biti sklopljen u pisanom obliku (čl. 377.), pa u pisanom obliku mora biti i punomoć, a potpis opunomoćitelja mora biti ovjeren jer je to uvjet za uknjižbu u zemljišnu knjigu (čl. 58. st. 3. Zakona o zemljišnim knjigama).