Ostvaruje li se automatski: Ne. Nakon moždanog udara invalidska mirovina u Hrvatskoj ne odobrava se prema dijagnozi, nego prema procjeni radne sposobnosti koju provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) po Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 96/25). Vještak utvrđuje djelomični gubitak radne sposobnosti — rad najmanje 70 % na prilagođenim poslovima (čl. 43. st. 3.) — ili potpuni gubitak (čl. 43. st. 4.). Uz zdravstveni uvjet, staž u pravilu mora pokrivati najmanje trećinu radnog vijeka, a zahtjev se podnosi HZMO-u.
- Tko odlučuje
- Radnu sposobnost vještači ZOSI, a rješenje o pravu donosi HZMO (Uredba NN 96/23; Zakon o mirovinskom osiguranju NN 96/25).
- Uvjet staža
- Najmanje trećina radnog vijeka za bolest ili ozljedu izvan rada; bez uvjeta staža kod ozljede na radu (čl. 55. i 57. ZMO-a).
- Mirovinski faktor 2026.
- 1,1 za potpuni gubitak, 0,9 za djelomični (rad do pola vremena), 0,5 za rad dulji od pola radnog vremena (NN 96/25).
- Rad uz mirovinu
- Od 1. siječnja 2026. korisnik s potpunim gubitkom smije raditi manje od 3,5 sata dnevno uz zadržavanje isplate.
- Rok za zaostatak
- Zahtjev u roku od šest mjeseci od nastanka gubitka radne sposobnosti (čl. 59. st. 3.).
- Kako podnijeti
- Zahtjev HZMO-u, uključujući e-Zahtjev putem sustava e-Građani.
Zašto visok postotak oštećenja ne znači automatski mirovinu
Sam postotak tjelesnog oštećenja iz Liste — primjerice 40–60 % za hemiparezu — ne daje automatski pravo na invalidsku mirovinu. Prema članku 43. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) pravo ovisi o gubitku radne sposobnosti, koji vještak utvrđuje tek kad se ona smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste razine obrazovanja.
Ovdje se najčešće spotiče očekivanje. Moždani udar u Prilogu IV. (Lista I) Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 96/23) ima jasnu osnovu: hemipareza nosi 40 do 60 %, potpuna hemiplegija 100 %, afazija 50 do 90 %. No ti postoci mjere tjelesno oštećenje — oštećenje organizma — što je pravno drugačiji pojam od radne sposobnosti. Tjelesno oštećenje opisuje koliko je tijelo oštećeno; radna sposobnost opisuje što osoba još može raditi.
Zato dvoje ljudi s istom dijagnozom može dobiti različite ishode. Umirovljeni računovođa s hemiparezom lijeve ruke i skladištar s istom hemiparezom nisu u istoj situaciji: procjenjuje se koliko posljedice pogađaju upravo njihovu sposobnost za rad. Vještak ne gleda naziv bolesti, nego funkciju — može li osoba, i u kojoj mjeri, obavljati poslove svoje razine obrazovanja.
Djelomični i potpuni gubitak radne sposobnosti — ključna razlika
Članak 43. ZMO-a razlikuje tri razine: smanjenu radnu sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak i potpuni gubitak. Razlika je presudna jer određuje i vrstu mirovine i mirovinski faktor — 0,9 za djelomični, odnosno 1,1 za potpuni gubitak od 1. siječnja 2026. (NN 96/25).
Smanjena radna sposobnost uz preostalu
Kad se radna sposobnost smanjila, ali osoba se profesionalnom rehabilitacijom može osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima (čl. 43. st. 2.), prvi je korak rehabilitacija, a ne mirovina. Cilj je vratiti osobu na tržište rada.
Djelomični gubitak radne sposobnosti
Osoba se ne može prekvalificirati za puno radno vrijeme, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima (čl. 43. st. 3.). To je najčešći ishod kod pacijenata s preostalom funkcijom nakon moždanog udara i vodi invalidskoj mirovini zbog djelomičnog gubitka.
Potpuni gubitak radne sposobnosti
Trajni gubitak bez preostale radne sposobnosti (čl. 43. st. 4.) — osoba više ne može raditi. Za sve tri razine vrijedi zajednički uvjet: radna sposobnost mora se smanjiti za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste razine obrazovanja (čl. 43. st. 1.).
Koliko staža treba za invalidsku mirovinu
Ako je gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije 65. godine, mirovinski staž mora pokrivati najmanje trećinu radnog vijeka (čl. 55. st. 1. za potpuni, čl. 57. st. 1. za djelomični gubitak). Kod ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravo se stječe bez obzira na duljinu staža (čl. 55. st. 5.).
Za mlađe osobe uvjeti su blaži. Nastupi li potpuni gubitak prije 30. godine, dovoljna je jedna godina staža; prije 35. godine dvije godine (čl. 55. st. 2.). Radni vijek u pravilu se računa od navršene 20. godine života do dana nastanka gubitka radne sposobnosti, pa je trećina radnog vijeka za mlađeg osiguranika mnogo kraća nego za osobu blizu mirovine.
Upravo je staž najčešća prepreka. Zdravstveni uvjet može biti nedvojben — hemipareza, teška afazija — a zahtjev ipak bude odbijen jer osiguranik nema dovoljno staža, primjerice zbog dužeg rada u inozemstvu ili duljih prekida osiguranja.
Kako posljedice moždanog udara ulaze u procjenu
Moždani udar prvi je uzrok invalidnosti u Hrvatskoj: prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) godišnje pogodi više od 15.000 osoba, a oko 80.000 ljudi živi s posljedicama. Vještak procjenjuje upravo funkcionalne posljedice — hemiparezu, afaziju i kognitivne deficite — a ne dijagnozu samu.
Najčešće posljedice koje smanjuju radnu sposobnost su hemipareza ili hemiplegija (poremećaj pokreta jedne strane tijela), afazija (poremećaj govora i jezika kod oko trećine bolesnika, češće nakon udara u lijevoj hemisferi) te kognitivni i psihički poremećaji. Vještak te posljedice povezuje s osnovama iz Liste, a zatim procjenjuje koliko one pogađaju sposobnost za rad.
Hemipareza kao djelomična motorna uzetost jedne strane tijela nosi 40 do 60 % tjelesnog oštećenja (III. toč. 3. Priloga IV., NN 96/23), no to je tek ulazni podatak. Sljedeća tablica prikazuje osnove za najčešće posljedice moždanog udara; postoci mjere tjelesno oštećenje i sami po sebi ne daju pravo na mirovinu.
| Posljedica moždanog udara | Osnova (Prilog IV. – Lista I) | Postotak tjelesnog oštećenja |
|---|---|---|
| Djelomična motorna uzetost jedne strane tijela (hemipareza) | III. toč. 3. | 40–60 % |
| Potpuna motorna uzetost jedne strane tijela (hemiplegija) | III. toč. 4. | 100 % |
| Afazija (ovisno o vrsti — od anomije do globalne) | E. toč. 2. | 50–90 % |
| Trajni psihički/kognitivni poremećaj nakon vaskularnog oštećenja SŽS-a (prema MMSE-u) | V. toč. 1. | 40–100 % |
| Epilepsija (od rijetkih, dobro kontroliranih, do čestih napadaja) | III. toč. 6. | 30–60 % |
Postupak vještačenja provodi ZOSI prema Uredbi NN 96/23 (čl. 7.–14.): izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite ispunjava Obrazac 1-IN, poslodavac Obrazac 2-IN (za nezaposlene to čini stručnjak Zavoda), a vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje — u pravilu na temelju medicinske dokumentacije, bez neposrednog pregleda, osim kad se činjenice ne mogu potpuno utvrditi (čl. 13.).
Koliko iznosi invalidska mirovina u 2026. i rad uz mirovinu
Od 1. siječnja 2026. mirovinski faktor za invalidske mirovine povećan je za oko 10 %: 1,1 za potpuni gubitak radne sposobnosti i 0,9 za djelomični gubitak kad je korisnik nezaposlen ili radi do pola radnog vremena (NN 96/25). U svibnju 2026. bilo je oko 81.410 korisnika radničke invalidske mirovine, s prosjekom od oko 516 eura (HZMO).
Faktor je množitelj u izračunu: viši faktor znači višu mirovinu za iste osobne bodove. Za djelomični gubitak uz rad dulji od pola radnog vremena faktor je 0,5. Sljedeća tablica sažima vrijednosti koje vrijede od početka 2026. godine.
| Vrsta invalidske mirovine | Mirovinski faktor |
|---|---|
| Zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (i prevedena u starosnu) | 1,1 |
| Potpuni gubitak, uz rad manje od 3,5 sata dnevno | 1,1 |
| Zbog djelomičnog gubitka — nezaposlenost ili rad do pola radnog vremena | 0,9 |
| Zbog djelomičnog gubitka — rad dulji od pola radnog vremena (bolest ili ozljeda izvan rada) | 0,5 |
Zamislimo Marka (54), skladištara koji je nakon moždanog udara ostao s trajnom hemiparezom desne strane. Vještak ZOSI-ja utvrdi djelomični gubitak radne sposobnosti (čl. 43. st. 3.): Marko više ne može obavljati svoj posao ni se prekvalificirati za puno radno vrijeme, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena na lakšim, prilagođenim poslovima. Budući da je gubitak nastao zbog bolesti izvan rada, staž mu mora pokrivati najmanje trećinu radnog vijeka — što ispunjava. Ostane li nezaposlen ili radi do pola radnog vremena, mirovina mu se računa s faktorom 0,9; počne li raditi dulje od pola radnog vremena, faktor pada na 0,5. Da je vještak utvrdio potpuni gubitak, faktor bi bio 1,1. Konačan iznos ovisi i o Markovu stažu i plaćama (osobnim bodovima), pa isti faktor različitim ljudima daje različite svote.
Od 1. siječnja 2026. korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti mogu zadržati isplatu i uz zaposlenje, pod uvjetom da rade manje od tri i pol sata dnevno (3,5 sata). Ukinuti su i obvezni kontrolni pregledi, a HZMO uvećane mirovine određuje po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, najkasnije do 31. ožujka 2026. Uvećanje ipak nisu osjetili svi: korisnicima kojima kao najpovoljnija u isplati ostaje najniža mirovina povećanje faktora na 0,9 ne mijenja svotu (HZMO).
Kako podnijeti zahtjev korak po korak
Postupak za zaposlene pokreće izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, dok nezaposlene osobe zahtjev podnose same. Zahtjev se predaje nadležnoj područnoj službi HZMO-a prema prebivalištu, u pošti, mirovinskom informativnom centru ili online kao e-Zahtjev putem sustava e-Građani (mirovinsko.hr).
- Prikupite cjelovitu medicinsku dokumentaciju.
- Izabrani liječnik pokreće postupak (Obrazac 1-IN); nezaposleni podnose zahtjev sami.
- Podnesite zahtjev HZMO-u, uključujući e-Zahtjev putem e-Građana.
- Pristupite vještačenju radne sposobnosti u ZOSI-ju.
- Pričekajte rješenje HZMO-a; po potrebi izjavite žalbu.
Uz zahtjev se prilaže cjelokupna medicinska dokumentacija. Najskuplja pogreška je zakašnjeli zahtjev: prema članku 59. st. 3. ZMO-a invalidska mirovina pripada od dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti samo ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od tog dana. Podnese li se kasnije, mirovina pripada tek od prvog dana idućeg mjeseca nakon zahtjeva i najviše šest mjeseci unatrag — svaki propušteni mjesec je izgubljeni zaostatak.
Žalba, upravni spor i privremena invalidska mirovina
Protiv prvostupanjskog rješenja područne službe HZMO-a može se izjaviti žalba Središnjoj službi HZMO-a u Zagrebu; protiv drugostupanjskog rješenja moguća je sudska zaštita upravnim sporom pred nadležnim upravnim sudom. Reviziju medicinskog nalaza provodi vijeće viših vještaka.
Postoji i privremena invalidska mirovina (čl. 58. ZMO-a) za invalida rada koji se profesionalnom rehabilitacijom osposobio za druge poslove, a nakon rehabilitacije je dugotrajno nezaposlen — najmanje pet godina nakon rehabilitacije i do navršene 58. godine. Naknada plaće za vrijeme čekanja zaposlenja nakon profesionalne rehabilitacije isplaćuje se 12, iznimno 24 mjeseca.
Ako smatrate da nalaz vještaka ne odražava vaše stvarno stanje, u žalbi je ključno priložiti novu ili dopunjenu medicinsku dokumentaciju — upravo ona, a ne opis tegoba, mijenja procjenu radne sposobnosti u ponovljenom postupku.
Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet.
Najčešća pitanja
Ostvaruje li se invalidska mirovina automatski nakon moždanog udara?
Ne. Invalidska mirovina temelji se na gubitku radne sposobnosti, a ne na dijagnozi (čl. 43. ZMO-a, NN 96/25). Vještak ZOSI-ja procjenjuje funkcionalne posljedice — hemiparezu, afaziju, kognitivne deficite — i tek ako je radna sposobnost smanjena za više od polovice, otvara se pravo.
Koja je razlika između djelomičnog i potpunog gubitka radne sposobnosti?
Kod djelomičnog gubitka (čl. 43. st. 3.) osoba ne može raditi puno radno vrijeme, ali može najmanje 70 % na prilagođenim poslovima; mirovinski faktor je 0,9. Potpuni gubitak (čl. 43. st. 4.) znači trajni gubitak bez preostale radne sposobnosti i faktor 1,1 od 1. siječnja 2026.
Koliko staža treba za invalidsku mirovinu nakon moždanog udara?
Za gubitak zbog bolesti ili ozljede izvan rada staž mora pokrivati najmanje trećinu radnog vijeka (čl. 55. i 57. ZMO-a). Za mlađe od 30 godina dovoljna je jedna, a za mlađe od 35 dvije godine staža. Kod ozljede na radu pravo se stječe bez uvjeta staža.
Tko provodi vještačenje radne sposobnosti i kako izgleda postupak?
Vještačenje provodi Zavod za vještačenje (ZOSI) prema Uredbi NN 96/23. Izabrani liječnik ispunjava Obrazac 1-IN, a vijeće vještaka daje nalaz i mišljenje, u pravilu na temelju medicinske dokumentacije bez neposrednog pregleda (čl. 13.). Konačno rješenje o pravu donosi HZMO.
Mogu li raditi uz invalidsku mirovinu u 2026.?
Od 1. siječnja 2026. korisnici zbog potpunog gubitka radne sposobnosti mogu zadržati isplatu mirovine uz rad kraći od 3,5 sata dnevno (HZMO, NN 96/25). Kod djelomičnog gubitka rad je moguć, ali rad dulji od pola radnog vremena snižava mirovinski faktor s 0,9 na 0,5.
Kako podnijeti zahtjev i kako se žaliti na rješenje HZMO-a?
Zahtjev se podnosi područnoj službi HZMO-a ili kao e-Zahtjev putem e-Građana; za zaposlene ga pokreće izabrani liječnik. Na prvostupanjsko rješenje izjavljuje se žalba Središnjoj službi HZMO-a, a protiv drugostupanjskog rješenja moguć je upravni spor pred upravnim sudom.
