Odgovor na najčešće pitanje kod odlaska sa posla glasi jasno: sporazumni raskid ugovora o radu po pravilu znači da nećete dobiti novčanu naknadu za nezaposlene od Nacionalne službe za zapošljavanje (NSZ). Razlog je jednostavan — naknada pripada onome ko je ostao bez posla bez svoje volje, a sporazum potpisujete upravo svojom voljom. Ipak, priča se tu ne završava: postoje dva zakonska puta koja ipak vode do naknade, a poslodavac ima obavezu da vas pre potpisa pisano upozori šta gubite.
Da li posle sporazumnog raskida sledi novčana naknada?
Po pravilu ne. Zakon o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti daje pravo na naknadu samo kada radni odnos prestane bez volje ili krivice zaposlenog. Sporazumni raskid ugovora o radu spada u prestanak vašom voljom, pa isključuje pravo na novčanu naknadu — uz zakonske izuzetke.
Novčana naknada za slučaj nezaposlenosti nije univerzalno pravo svakog ko ostane bez posla. Prema Zakonu o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti, naknada pripada onome kome je radni odnos prestao mimo njegove volje — na primer kod otkaza zbog tehnološkog, ekonomskog ili organizacionog viška, isteka ugovora na određeno vreme ili stečaja poslodavca. Isti zakon izričito navodi da nezaposleni kome je osiguranje prestalo njegovom voljom ili krivicom nema pravo na naknadu.
Upravo tu se sporazumni prestanak radnog odnosa razlikuje od otkaza. Kada potpišete sporazum, vi se saglašavate sa prestankom — dakle prestanak je nastupio vašom voljom. Zato NSZ takav zahtev po pravilu odbija. Poslodavci to ponekad koriste: umesto da vas proglase tehnološkim viškom (što ih obavezuje na otpremninu i formalni program), ponude vam sporazum, čime i oni izbegavaju troškove i vi ostajete bez naknade.
Šta je poslodavac dužan da uradi pre potpisivanja
Sporazumni prestanak uređen je članom 177. Zakona o radu: radni odnos prestaje pisanim sporazumom poslodavca i zaposlenog. Ključno — poslodavac je dužan da vas pre potpisivanja pisanim putem obavesti o posledicama, pre svega o tome da sporazumom gubite pravo na novčanu naknadu za slučaj nezaposlenosti.
Ovo pisano upozorenje nije formalnost. Ono postoji da biste odluku doneli svesno, znajući da se odričete i naknade i uplate doprinosa za period koji bi ona pokrivala. Propust poslodavca da vas pisano upozori sudska praksa tretira kao bitnu povredu postupka — što kasnije može biti argument ako sporazum osporavate. Zato pre potpisa uvek tražite da vam se posledice saopšte u pisanoj formi.
Koji su uslovi za novčanu naknadu?
Dva su osnovna uslova. Prvo, potreban je staž osiguranja od najmanje 12 meseci, neprekidno ili s prekidima u poslednjih 18 meseci. Drugo, morate se prijaviti Nacionalnoj službi za zapošljavanje i podneti zahtev u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja.
Rok od 30 dana je strog i lako se propušta u haosu koji prati odlazak sa posla. Ako ga probijete, pravo možete izgubiti čak i kada su svi ostali uslovi ispunjeni, pa se isplati prijaviti se odmah. Uslove i način ostvarivanja prava detaljno objašnjava Nacionalna služba za zapošljavanje. Važno je razumeti da ovi uslovi vrede za one koji uopšte imaju pravo na naknadu — kod čistog sporazumnog raskida ni ispunjen staž vam neće pomoći, jer je sam osnov prestanka isključujući.
Kolika je novčana naknada u 2026?
Visina naknade računa se tako što se osnovica dnevne naknade množi ličnim koeficijentom nezaposlenog, a mesečni iznos množenjem dnevne naknade brojem dana u mesecu. Od 1. februara 2026. najniža mesečna naknada iznosi 33.745 dinara bruto (22.170,47 dinara neto), a najviša 78.226 dinara bruto (51.394,48 dinara neto).
Lični koeficijent je odnos vaših zarada i osnovica osiguranja u poslednjih 12 meseci prema prosečnoj godišnjoj zaradi u Srbiji, koja za 2025. iznosi 1.813.032 dinara. Ko je zarađivao oko proseka imaće koeficijent blizu jedinice; ko je zarađivao više, imaće viši koeficijent, ali uz zakonski maksimum. Zvaničnu metodologiju obračuna daje Nacionalna služba za zapošljavanje.
| Stavka | Bruto | Neto |
|---|---|---|
| Najniža mesečna naknada | 33.745 dinara | 22.170,47 dinara |
| Najviša mesečna naknada | 78.226 dinara | 51.394,48 dinara |
| Osnovica dnevne naknade | 1.507,12 dinara | — |
Kako to izgleda na konkretnom primeru? Ako je vaš lični koeficijent približno jedan (zarada na nivou proseka), dnevna naknada iznosi oko 1.507 dinara, pa za mesec od 30 dana dobijate približno 45.200 dinara bruto — što upada u zakonski raspon između minimuma i maksimuma. Da biste osetili razmeru: najviši iznos od 78.226 dinara i dalje je znatno ispod prosečne mesečne zarade u zemlji, pa naknada služi da premosti period bez posla, a ne da ga u potpunosti nadoknadi. Iznosi se usklađuju jednom godišnje.
Koliko dugo traje isplata naknade?
Trajanje zavisi od ukupnog staža osiguranja: 3 meseca za staž od 1 do 5 godina, 6 meseci za staž od 5 do 15 godina, 9 meseci za staž od 15 do 25 godina i 12 meseci za staž preko 25 godina. Izuzetno, naknada pripada 24 meseca onome kome do penzije nedostaje do dve godine.
Što je duži radni vek, duže traje i „mreža" koja vas hvata kada ostanete bez posla. Zvanične granice po stažu objavljuje Nacionalna služba za zapošljavanje.
| Staž osiguranja | Trajanje naknade |
|---|---|
| od 1 do 5 godina | 3 meseca |
| od 5 do 15 godina | 6 meseci |
| od 15 do 25 godina | 9 meseci |
| preko 25 godina | 12 meseci |
| do 2 godine pre penzije (izuzetak) | 24 meseca |
Kako da postupite: pre potpisa i posle prestanka
Postupak je jednostavan, ali redosled koraka je bitan. Pre potpisivanja tražite pisano obaveštenje o posledicama i proverite izuzetke; ako ipak ostanete bez posla bez naknade, a ispunjavate uslov staža, prijavite se NSZ u roku od 30 dana i podnesite zahtev.
- Tražite pisano obaveštenje o posledicama (član 177. Zakona o radu).
- Proverite da li vaš slučaj spada u zakonski izuzetak.
- Ne potpisujte sporazum ako niste sigurni.
- Uz najmanje 12 meseci staža, prijavite se NSZ.
- Podnesite zahtev u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa.
- NSZ utvrđuje visinu i trajanje naknade.
Dva izuzetka: kada ipak možete do naknade
Iako sporazumni raskid po pravilu isključuje naknadu, postoje dva izuzetka. Prvi je prestanak u okviru programa rešavanja viška zaposlenih po odluci Vlade. Drugi je poništaj sporazuma zbog mana volje — ako ste ga potpisali pod pritiskom, pretnjom ili prevarom, sud ga može poništiti.
Prvi put vodi kroz program rešavanja viška zaposlenih. Ako je do prestanka došlo u okviru takvog programa, a zaposleni se svojevoljno opredelio za otpremninu ili posebnu novčanu naknadu u iznosu većem od otpremnine propisane Zakonom o radu, može ostvariti pravo na naknadu. Ovde tanka granica postoji upravo zato što poslodavci ponekad nude sporazum umesto formalnog proglašenja viška — da bi izbegli i otpremninu i program. Ko takav sporazum potpiše olako, često ostane i bez naknade i bez otpremnine, pa pravni saveti preporučuju oprez.
Drugi put je poništaj. Vrhovni sud priznaje da se sporazum o prestanku radnog odnosa potpisan pod pritiskom, pretnjom ili prevarom može poništiti kao rušljiv pravni posao. Rok za poništaj je godinu dana od saznanja za razlog rušljivosti, a propust poslodavca da vas pisano upozori na posledice predstavlja bitnu povredu postupka. Detalje ovog stava možete videti u odluci Vrhovnog suda.
Da li vam pripada otpremnina kod sporazumnog raskida?
Kod sporazumnog raskida otpremnina se po pravilu ne isplaćuje — osim ako se izričito ugovori u samom sporazumu. Zakon o radu propisuje obaveznu otpremninu samo za višak zaposlenih (član 158) i za odlazak u penziju (član 119), ali ne i za sporazumni prestanak radnog odnosa.
Zato je otpremnina stavka o kojoj možete pregovarati pre nego što potpišete. Ako poslodavac insistira na sporazumu, ništa vas ne sprečava da tražite da se otpremnina izričito unese u tekst — u suprotnom, na nju nemate zakonsko pravo. To je još jedan razlog da sporazum čitate pažljivo i ne potpisujete ga pod pritiskom.
Da li ste se ikada zapitali zašto poslodavci radije nude sporazumni raskid nego što radnika proglase tehnološkim viškom — i šta se za radnika zapravo krije iza te „ljubazne" ponude?
Najčešća pitanja
Da li posle sporazumnog raskida imam pravo na novčanu naknadu?
Po pravilu ne. Sporazumni raskid ugovora o radu znači prestanak vašom voljom, a novčana naknada pripada onome ko je posao izgubio bez svoje volje. Izuzeci su program rešavanja viška zaposlenih i poništaj sporazuma zbog pritiska, o čemu odlučuje Nacionalna služba za zapošljavanje, odnosno sud.
Koliko staža mi je potrebno i u kom roku se prijavljujem?
Potreban je staž osiguranja od najmanje 12 meseci, neprekidno ili s prekidima u poslednjih 18 meseci. Zahtev se podnosi Nacionalnoj službi za zapošljavanje u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja.
Mogu li da poništim sporazum koji sam potpisao pod pritiskom?
Možete pokušati. Vrhovni sud priznaje da se sporazum potpisan pod pritiskom, pretnjom ili prevarom može poništiti kao rušljiv pravni posao. Rok je godinu dana od saznanja za razlog rušljivosti.
Da li mi kod sporazumnog raskida pripada otpremnina?
Ne automatski. Zakon o radu propisuje obaveznu otpremninu za višak zaposlenih i za odlazak u penziju, ali ne i za sporazumni prestanak. Otpremninu možete dobiti samo ako se izričito ugovori u sporazumu.
Šta je poslodavac dužan da mi kaže pre potpisivanja?
Prema članu 177. Zakona o radu, poslodavac je dužan da vas pre potpisivanja pisanim putem obavesti o posledicama, pre svega o gubitku prava na novčanu naknadu. Propust ove obaveze sudska praksa tretira kao bitnu povredu postupka.