Invalidska mirovina: uvjeti, postupak i kalkulator iznosa

Ovaj tekst napisala je umjetna inteligencija (AI). Objavljuje ga TrendBite, operater Tomáš Filip; tekstove prije objave ne čita čovjek.

Invalidsku mirovinu u Hrvatskoj u 2026. dobiva osiguranik kojemu je radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice (kod bolesti izvan rada uz gubitak prije 65. godine i staž od najmanje trećine radnog vijeka), a nakon vještačenja ZOSI-ja i rješenja HZMO-a iznosi osobni bodovi × faktor 0,9 (djelomični gubitak) ili 1,1 (potpuni) × 15,64 eura od 1. srpnja 2026. Propisuju to Zakon o mirovinskom osiguranju (članci 55. i 85.) i odluka Upravnog vijeća HZMO-a. Ključni podaci posljednji put automatski provjereni (AI): 15. 11. 2026.

Vaša situacijaŠto morate učiniti
Gubitak radne sposobnosti zbog bolesti ili ozljede izvan radaGubitak mora nastati prije navršene 65. godine života, a navršeni mirovinski staž mora pokrivati najmanje jednu trećinu radnog vijeka (ZOMO, članak 55. stavak 1.).
Invalidnost zbog ozljede na radu ili profesionalne bolestiUvjet staža nema: pravo se stječe bez obzira na duljinu mirovinskog staža (HZMO).
Potpuni gubitak radne sposobnosti prije navršene 30. godine životaDovoljna je najmanje jedna godina staža osiguranja, ako je gubitak nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja (ZOMO, članak 55. stavak 2.).
Potpuni gubitak radne sposobnosti prije navršene 35. godine životaDovoljne su najmanje dvije godine staža osiguranja, ako je gubitak nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja (ZOMO, članak 55. stavak 2.).
Osiguranik poljoprivrednik (ZOMO, članci 14. i 15.)Možete ostvariti invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, ali ne i mirovinu zbog djelomičnog gubitka (ZOMO, članak 57. stavak 1.).

Ključni podaci

PodatakVrijednostVrijediIzvor
Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti0,9od 01. 01. 2026.HZMO — Novi Zakon o mirovinskom osiguranju: mjere koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026.Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 85. (NN 96/25)
Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti1,1od 01. 01. 2026.HZMO — Novi Zakon o mirovinskom osiguranju: mjere koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026.Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 85. (NN 96/25)
Aktualna vrijednost mirovine (za jedan osobni bod)15,64 €od 01. 07. 2026.Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2026. (NN 95/2026)Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2026. (NN 95/2026), čl. 1.
Dnevno radno vrijeme ispod kojeg korisnik invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti može raditi uz isplatu mirovine3,5 satiod 01. 01. 2026.HZMO — Novi Zakon o mirovinskom osiguranju: mjere koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026.Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 99. st. 2. (NN 96/25)
Mirovinski faktor za privremenu invalidsku mirovinu (za vrijeme nezaposlenosti)0,9od 01. 01. 2026.Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25)Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 85. st. 1. t. 12. (NN 96/25)
Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu prevedenu u starosnu mirovinu1,1od 01. 01. 2026.Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25)Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 85. st. 1. t. 13. (NN 96/25)
Prije je vrijedilo
Aktualna vrijednost mirovine (za jedan osobni bod)14,45 €vrijedilo do 31. 12. 2025.HZMO — Aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja 2025. povećana za 6,48 %Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2025. (Upravno vijeće HZMO-a, 26. 8. 2025.)
Aktualna vrijednost mirovine (za jedan osobni bod)14,84 €vrijedilo do 30. 06. 2026.HZMO — Aktualna vrijednost mirovine od 1. siječnja 2026. povećana za 2,68 %Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. siječnja 2026. (Upravno vijeće HZMO-a, 2. 3. 2026.)

Ključni podaci posljednji put automatski provjereni (AI): 15. 11. 2026. · Podatke iz tablice smijete preuzeti pod licencom CC BY 4.0 uz navođenje izvora.

Ažurirano
Podijeli:
Prijavi pogrešku
Mirovinski faktor za djelomični gubitak radne sposobnosti (nezaposlenost ili rad do pola punog radnog vremena)
0,9 od 1. siječnja 2026. (do 31. 12. 2025.: 0,8); izvor: HZMO
Mirovinski faktor za potpuni gubitak radne sposobnosti
1,1 od 1. siječnja 2026. (do 31. 12. 2025.: 1,0); izvor: HZMO
Aktualna vrijednost mirovine
15,64 eura po osobnom bodu od 1. srpnja 2026. (14,84 eura od 1. siječnja 2026.); izvor: Vlada RH, HZMO
Rok za nalaz i mišljenje ZOSI-ja
najkasnije 60 dana od zaprimanja prijedloga izabranog doktora; izvor: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, članak 48. stavak 2.
Rad uz mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti
manje od 3,5 sata dnevno u radnom odnosu bez obustave isplate, od 1. siječnja 2026.; pri zaposlenju od 3,5 sata dnevno ili dulje, kao i uz djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje (npr. obrt), isplata se obustavlja bez obzira na broj sati; izvor: ZOMO (NN 96/25), članak 100. stavak 2., HZMO
Prosječna invalidska mirovina prema općim propisima
558,60 eura neto za 79.648 korisnika mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez međunarodnih ugovora (rujan 2026., isplata u listopadu 2026.; 36,2 % prosječne netoplaće za kolovoz 2026.); u ožujku 2026.: 529,10 eura; izvor: HZMO, Pregled osnovnih podataka
Novi korisnici invalidske mirovine
2.156 u 2025. (2.548 u 2024.; prosječno 2.208 godišnje u razdoblju 2018. – 2023.); izvor: HZMO, Godišnje izvješće za 2025.
Uz 30 osobnih bodova i faktor 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti okvirna mjesečna invalidska mirovina određena samo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iznosi oko 536 eura: 422 eura mirovine i 114 eura dodatka od 27 %.
Zahtjev možete podnijeti online putem e-usluga HZMO-a u sustavu e-Građani.

Povoljniji mirovinski faktori od 1. siječnja 2026. podigli su sve invalidske mirovine: za 218.284 korisnika iznos je uvećan u prosjeku za 72 eura mjesečno (podatak Vlade RH, siječanj 2026.). Aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja 2026. iznosi 15,64 eura po osobnom bodu, a od 1. siječnja 2026. iznosila je 14,84 eura (Odluka Upravnog vijeća HZMO-a od 26. kolovoza 2026.; ažurirano 15. studenoga 2026.). Iznos invalidske mirovine pritom nije samo umnožak bodova, faktora i te vrijednosti: korisniku čija je mirovina ostvarena i određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (samo iz I. stupa) pripada i dodatak na mirovinu od 27 %, koji je sastavni dio mirovine. Prosječna invalidska mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (bez međunarodnih ugovora) za rujan 2026. iznosila je 558,60 eura neto (HZMO), no vaš iznos invalidske mirovine ovisi o osobnim bodovima, vrsti gubitka radne sposobnosti i pravu na dodatak. Ovaj vodič objašnjava tko ima pravo na invalidsku mirovinu, kako teče postupak od izabranog liječnika do rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) i kako izračunati okvirni iznos, s dodatkom i bez njega.

Što je invalidska mirovina i tko ima pravo?

Invalidska mirovina pravo je iz mirovinskog osiguranja za osiguranike kojima je radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice. Kod bolesti ili ozljede izvan rada pravo se stječe ako je gubitak nastao prije 65. godine i ako mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, a kod ozljede na radu ili profesionalne bolesti bez obzira na duljinu staža. Mirovinu zbog djelomičnog gubitka ne mogu ostvariti osiguranici poljoprivrednici (ZOMO, članak 57. stavak 1.).

Zakon o mirovinskom osiguranju razlikuje dvije osnovne situacije. Djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada se osiguranik profesionalnom rehabilitacijom ne može osposobiti za rad na drugim poslovima s punim radnim vremenom, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima (članak 43. stavak 3.). Potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez ikakve preostale sposobnosti za rad (članak 43. stavak 4.).

Prema podacima HZMO-a, osiguranik stječe pravo na invalidsku mirovinu ako je gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina, a navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Pod tim uvjetima dobi i staža pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti ima svaki osiguranik (ZOMO, članak 55. stavak 1.). Pravo na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti zakon daje samo osiguranicima iz članaka 11., 12. i 13. i članaka 16. do 22. (članak 57. stavak 1.), dakle ne i osiguranicima poljoprivrednicima: nositeljima i članovima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kojima je poljoprivreda jedino ili glavno zanimanje (članak 14.) ni osobama upisanima u Upisnik poljoprivrednika koje su osigurane na osobni zahtjev (članak 15.). Ako je invalidnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo se stječe bez obzira na duljinu mirovinskog staža. Za mlađe osiguranike vrijedi blaži uvjet kod potpunog gubitka radne sposobnosti: ako je gubitak nastao prije navršene 30. godine života, dovoljna je najmanje jedna godina staža osiguranja, a ako je nastao prije navršene 35. godine, najmanje dvije godine staža osiguranja. Pritom potpuni gubitak radne sposobnosti mora nastati za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja (Zakon o mirovinskom osiguranju, članak 55. stavak 2.).

Postupak korak po korak: od liječnika do rješenja

Postupak za invalidsku mirovinu pokreće se na zahtjev osiguranika. Za vrijeme zaposlenja može se pokrenuti i na prijedlog izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite ili samog osiguranika, nakon završetka liječenja odnosno zdravstvene rehabilitacije. Slijedi medicinsko vještačenje koje provodi ZOSI, zatim rješenje HZMO-a.

  1. Postupak se pokreće na zahtjev osiguranika; za zaposlene ga može pokrenuti i izabrani liječnik ili sam osiguranik.
  2. Prikupite medicinsku dokumentaciju.
  3. Podnesite zahtjev područnoj službi HZMO-a.
  4. ZOSI provodi vještačenje u roku od 60 dana.
  5. HZMO donosi rješenje.
  6. Po potrebi podnesite žalbu.

Tko pokreće postupak: izabrani liječnik ili osiguranik?

Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće se na zahtjev osiguranika. Za vrijeme zaposlenja postupak na temelju djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti može se pokrenuti i na prijedlog izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite ili samog osiguranika, i to nakon završetka liječenja odnosno zdravstvene rehabilitacije (ZOMO, članak 118. stavci 1. i 2.).

Ključna razlika ovisi o vašem statusu. Ako ste zaposleni, ne morate čekati liječnika: prijedlog može dati vaš izabrani liječnik nakon što procijeni da se stanje više neće bitno poboljšati liječenjem, ali postupak možete pokrenuti i sami. Ako ste nezaposleni, inicijativa je na vama – postupak pokrećete osobnim zahtjevom. Česta je pogreška čekati da „netko drugi” pokrene postupak, pa se zahtjev nepotrebno odgađa mjesecima.

Postoji i slučaj u kojem liječnik mora djelovati. Kada privremena nesposobnost za rad (bolovanje) traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze, izabrani doktor obvezan je obraditi osiguranika i uputiti ga na ocjenu radne sposobnosti (Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, članak 48. stavak 2.). Dugo bolovanje zbog iste bolesti stoga nije slijepa ulica: nakon godine dana ocjena radne sposobnosti slijedi po zakonu.

Vještačenje radne sposobnosti: što radi ZOSI i u kojem roku

Medicinsko vještačenje radne sposobnosti provodi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Zavod je obvezan donijeti nalaz i mišljenje najkasnije u roku od 60 dana od zaprimanja prijedloga izabranog doktora (Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, članak 48. stavak 2.), čime se utvrđuje postoji li i koji stupanj gubitka radne sposobnosti.

Vještačenje je srce cijelog postupka jer upravo ono odlučuje o vrsti gubitka radne sposobnosti – djelomičnom ili potpunom – a time i o mirovinskom faktoru kojim se izračunava iznos. ZOSI ocjenu donosi na temelju medicinske dokumentacije, pa je najčešća pogreška predaja nepotpune dokumentacije. Priložite sve nalaze, otpusna pisma i specijalističke izvještaje; nedostajući nalaz može produljiti postupak ili dovesti do nepovoljnije ocjene.

Gdje i kako predati zahtjev HZMO-u

Zahtjev za invalidsku mirovinu podnosi se nadležnoj područnoj službi HZMO-a prema prebivalištu. Predati ga možete u poštanskim uredima, Mirovinskim informativnim centrima ili online putem e-usluga HZMO-a unutar sustava e-Građani. Uz zahtjev obavezno prilažete cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, a kod ozljede na radu i prijavu ozljede.

Danas najbrži put je online podnošenje putem e-Građana, za koje trebate vjerodajnicu (primjerice bankovni token ili mobilnu aplikaciju). Ako radije predajete papirnato, zahtjev možete ostaviti u pošti ili u Mirovinskom informativnom centru. Pripazite i na to da zahtjev podnesete nadležnoj područnoj službi prema mjestu prebivališta, jer predaja krivoj službi usporava obradu.

Rješenje HZMO-a, revizija i pravo na žalbu

O pravu na invalidsku mirovinu u prvom stupnju odlučuje područna ustrojstvena jedinica HZMO-a, koja donosi rješenje o pravu i iznosu, najkasnije u roku od šest mjeseci od podnošenja prijedloga doktora odnosno zahtjeva osiguranika (ZOMO, članak 120. stavak 8.). Protiv prvostupanjskog rješenja može se podnijeti žalba u zakonskom roku ako smatrate da ocjena radne sposobnosti ili izračun iznosa nisu ispravni.

Rješenje je službena odluka u kojoj piše priznaje li vam se pravo, koja je vrsta invalidske mirovine utvrđena i koliki je iznos. Prije donošenja rješenja nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje obvezno podliježu reviziji (ZOMO, članak 123. stavak 1.), pa između vještačenja i rješenja može proći još vremena. Ako se s rješenjem ne slažete – primjerice, smatrate da je trebao biti utvrđen potpuni umjesto djelomičnog gubitka radne sposobnosti – imate pravo na žalbu. Žalba se podnosi središnjoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a, odnosno Središnjoj službi u Zagrebu, a protiv njezina rješenja može se podnijeti tužba u upravnom sporu nadležnom upravnom sudu (HZMO, Podnošenje zahtjeva). Rok i uputu o pravnom lijeku uvijek pronaći ćete na kraju samog rješenja.

Što nakon što mirovina bude priznata? Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina (HZMO, 2026.). Ministarstvo nadležno za mirovinski sustav i dalje može u postupku nadzora po službenoj dužnosti obaviti izvanredni kontrolni pregled (ZOMO, članak 121. stavak 1.), no redovitog poziva na ponovnu provjeru više nema.

Kako se izračunava iznos invalidske mirovine: faktor 0,9 od 2026. i dodatak od 27 %

Iznos invalidske mirovine izračunava se po formuli: osobni bodovi × mirovinski faktor × aktualna vrijednost mirovine. Ako je mirovina ostvarena i određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (samo I. stup), tom se iznosu dodaje dodatak na mirovinu, koji za mirovine ostvarene u 2010. i sljedećim godinama iznosi 27 %, pa je ukupna mirovina svota mirovine × 1,27 (Zakon o dodatku na mirovine, članak 2. stavak 1.). Aktualna vrijednost mirovine iznosila je 14,84 eura po osobnom bodu od 1. siječnja 2026., a od 1. srpnja 2026. porasla je za 5,40 % na 15,64 eura (Vlada RH), dok je mirovinski faktor za djelomični gubitak radne sposobnosti od 1. siječnja 2026. povećan s 0,8 na 0,9, odnosno s 1,0 na 1,1 za potpuni gubitak.

Prema HZMO-u, osobni bodovi dobivaju se množenjem prosječnih vrijednosnih bodova, ukupnog mirovinskog staža i polaznog faktora. Taj se rezultat množi mirovinskim faktorom koji ovisi o vrsti mirovine i aktualnom vrijednošću mirovine, a na tako dobivenu svotu dolazi dodatak ako na njega imate pravo. Konkretan primjer uz vrijednost mirovine od 1. srpnja 2026.: za osiguranika s 25 osobnih bodova i djelomičnim gubitkom radne sposobnosti izračun glasi 25 × 0,9 × 15,64, što daje 351,90 eura mjesečno bez dodatka. Ako mu je mirovina određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, s dodatkom od 27 % prima 446,91 eura. Isti osiguranik s potpunim gubitkom i faktorom 1,1 imao bi 430,10 eura bez dodatka, odnosno 546,23 eura s dodatkom. Razlika nije sitnica – zato je važno znati u koju skupinu spadate.

Primjeri izračuna invalidske mirovine od 1. srpnja 2026. (izvor: Zakon o dodatku na mirovine, Vlada RH)
Osobni bodovi i vrsta mirovineIzračun (od 1. 7. 2026.)Bez dodatkaS dodatkom od 27 % (samo I. stup)
25 bodova, djelomični gubitak25 × 0,9 × 15,64351,90 €446,91 €
25 bodova, potpuni gubitak25 × 1,1 × 15,64430,10 €546,23 €
30 bodova, djelomični gubitak30 × 0,9 × 15,64422,28 €536,30 €
30 bodova, potpuni gubitak30 × 1,1 × 15,64516,12 €655,47 €

Tko dobiva dodatak na mirovinu? Prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (NN 79/07, 114/11, 115/18, 156/23), članak 1. i članak 2. stavak 1., dodatak se određuje korisnicima čija je mirovina ostvarena i određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju od 1. siječnja 1999., a za mirovine ostvarene u 2010. i sljedećim godinama iznosi 27,0 % od mirovine. Dodatak je sastavni dio mirovine (članak 2. stavak 11.), a HZMO ga određuje po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja (članak 6. stavak 2.).

Ako ste osiguranik i u obveznom mirovinskom fondu (II. stup), u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti (I. stup) određuje vam se osnovna mirovina. Tada je osnovica za dodatak mjesečna svota osnovne mirovine, a dodatak iznosi 27 % od osnovne mirovine (članak 2. stavak 8., izmjena NN 156/23 na snazi od 1. siječnja 2024.); pravo na dodatak imaju i korisnici invalidske osnovne mirovine. Dvije skupine dodatak ne dobivaju: pravo na njega nemaju korisnici najviše mirovine (članak 3.) ni korisnici najniže mirovine (HZMO, Kako se određuje mirovina). Korisniku najniže mirovine dodatak se određuje na mirovinu koja mu pripada prema njegovu stažu i plaćama i isplaćuje se s tom mirovinom samo ako ta mirovina zajedno s dodatkom prelazi svotu najniže mirovine (članak 2. stavak 6.).

Kalkulator na ovoj stranici računa upravo taj slučaj: za unesene osobne bodove i vrstu invalidske mirovine (faktor 0,9 ili 1,1) najprije izračunava mirovinu, zatim joj dodaje dodatak od 27 % i prikazuje okvirnu mjesečnu mirovinu s dodatkom, mirovinu bez dodatka i iznos samog dodatka. Izračun vrijedi samo za mirovinu iz I. stupa: korisnici najniže i najviše mirovine nemaju pravo na dodatak, a osiguranicima u oba stupa osnovna se mirovina određuje drukčije, pa za njih rezultat nije točan.

Dvije zakonske odredbe štite one s kratkim stažem. Pri određivanju osobnih bodova uzimaju se vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staža ako je gubitak radne sposobnosti uzrokovan bolešću ili ozljedom izvan rada, a najmanje za 40 godina mirovinskog staža ako je uzrokovan ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću (ZOMO, članak 84. stavak 3.). Uz to, najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2026. iznosi 16,58 eura; određuje se za svaku godinu staža u visini 106 % aktualne vrijednosti mirovine (Odluka Upravnog vijeća HZMO-a od 26. kolovoza 2026.; ZOMO, članak 87. stavak 2.).

Najvažnija promjena od 2026. upravo su povoljniji faktori. HZMO je nove, uvećane invalidske mirovine odredio po službenoj dužnosti, bez donošenja posebnog rješenja, počevši od 1. siječnja 2026. Osim faktora, na iznos utječe i aktualna vrijednost mirovine, koja se usklađuje dvaput godišnje: od 1. srpnja 2026. porasla je za dodatnih 5,40 %, na 15,64 eura po osobnom bodu (izvor: Vlada RH). Tablica prikazuje kako se faktor mijenja po vrsti mirovine:

Mirovinski faktori za invalidske mirovine do 31. 12. 2025. i od 1. 1. 2026. (izvor: HZMO)
Vrsta invalidske mirovineFaktor do 31. 12. 2025.Faktor od 1. 1. 2026.
Djelomični gubitak radne sposobnosti (nezaposlenost ili rad do pola punog radnog vremena)0,80,9
Potpuni gubitak radne sposobnosti1,01,1
Privremena invalidska mirovina0,80,9
Invalidska mirovina prevedena u starosnu mirovinu1,01,1

Vrijedi zapamtiti da prosjek zavarava. Prema HZMO-ovu Pregledu osnovnih podataka o stanju u sustavu mirovinskog osiguranja za rujan 2026. (isplata u listopadu 2026.), invalidsku mirovinu ostvarenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez međunarodnih ugovora, primalo je 79.648 korisnika, s prosječnom netomirovinom od 558,60 eura, što je 36,2 % prosječne netoplaće za kolovoz 2026. U ožujku 2026. broj korisnika iznosio je 81.501, a prosjek 529,10 eura. Krug korisnika pritom se sporo obnavlja: prema Godišnjem izvješću HZMO-a za 2025. novih korisnika invalidske mirovine bilo je 2.156 u 2025., nakon 2.548 u 2024., dok je u razdoblju 2018. – 2023. u prosjeku pristizalo 2.208 novih korisnika godišnje. Vaš stvarni iznos ovisi o osobnim bodovima i o tome pripada li vam dodatak, a ne o prosjeku.

Smijete li raditi uz invalidsku mirovinu?

Od 1. siječnja 2026. korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti mogu uz mirovinu raditi u radnom odnosu manje od 3,5 sata dnevno bez obustave isplate. Ako se zaposle na 3,5 sata dnevno ili dulje, ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, primjerice obrt ili samostalnu profesionalnu djelatnost, HZMO po službenoj dužnosti obustavlja isplatu mirovine (Zakon o mirovinskom osiguranju, NN 96/25, članak 100. stavak 2.).

Ova mjera znači da rad u ograničenom opsegu više ne isključuje isplatu mirovine za potpuni gubitak radne sposobnosti, no samo u radnom odnosu: granica je isključivo manje od 3,5 sata dnevno, pa već pri zaposlenju od točno 3,5 sata dnevno HZMO obustavlja isplatu. Obrt, samostalna profesionalna djelatnost ili druga djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje ne može se obavljati uz isplatu te mirovine bez obzira na to koliko sati dnevno radite – isplata se obustavlja čim takvu djelatnost počnete obavljati (Zakon o mirovinskom osiguranju, NN 96/25, članak 100. stavak 2.). Ista pravila vrijede i za korisnika kojemu je invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prevedena u starosnu mirovinu. Za osiguranike s djelomičnim gubitkom radne sposobnosti rad na prilagođenim poslovima ionako je dio same definicije prava. Ako planirate raditi uz mirovinu, prije zaposlenja provjerite s HZMO-om kako to utječe na vašu konkretnu isplatu.

Kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti faktor ovisi o tome radite li. Za mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja duljeg od polovice punog radnog vremena, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, faktor iznosi 0,5 ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada, a 0,6667 ako je uzrok ozljeda na radu ili profesionalna bolest. Za vrijeme nezaposlenosti i zaposlenja do polovice punog radnog vremena faktor iznosi 0,9 (ZOMO, članak 85. stavak 1. točke 15., 16. i 17.; HZMO). Takav rad dakle smanjuje faktor, a time i iznos mirovine, pa prije prihvaćanja posla provjerite izračun.

Što mora učiniti vaš poslodavac? Prema Zakonu o radu, članak 41. stavci 1. do 4., ako ovlašteno tijelo utvrdi kod radnika smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za poslove za koje je radno sposoban, a koji što je više moguće odgovaraju njegovim prethodnim poslovima. Pritom je dužan prilagoditi poslove, izmijeniti raspored radnog vremena ili poduzeti druge mjere. Tek ako ni tada ne može osigurati odgovarajuće poslove, ili ako radnik takvu ponudu odbije, poslodavac mu može otkazati ugovor o radu, i to uz suglasnost radničkog vijeća. Ako dođe do spora, jesu li ponuđeni poslovi odgovarajući može ocijeniti samo doktor specijalist medicine rada. Djelomični gubitak radne sposobnosti zato ne znači automatski kraj radnog odnosa – prvi je korak ponuda prilagođenog posla.

Najčešća pitanja

Tko ima pravo na invalidsku mirovinu?

Pravo ima osiguranik kojemu je radna sposobnost trajno smanjena za više od polovice. Prema HZMO-u, ako je gubitak nastao zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije 65. godine, staž mora pokrivati najmanje jednu trećinu radnog vijeka; kod ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravo se stječe bez obzira na duljinu staža. Mirovinu zbog potpunog gubitka može ostvariti svaki osiguranik (ZOMO, članak 55. stavak 1.), a mirovinu zbog djelomičnog gubitka ne i osiguranici poljoprivrednici iz članaka 14. i 15. (članak 57. stavak 1.). Za mlađe osiguranike kod potpunog gubitka radne sposobnosti dovoljna je jedna godina staža osiguranja (gubitak prije 30. godine) odnosno dvije godine (prije 35. godine), ako je gubitak nastao za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja.

Koja je razlika između djelomičnog i potpunog gubitka radne sposobnosti?

Kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti osiguranik se profesionalnom rehabilitacijom ne može osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima (ZOMO, članak 43. stavak 3.), dok kod potpunog gubitka nema preostale radne sposobnosti. Razliku utvrđuje ZOSI vještačenjem, a ona određuje mirovinski faktor – 0,9 za djelomični i 1,1 za potpuni gubitak od 2026.

Koliko iznosi invalidska mirovina u 2026.?

Iznos se računa kao osobni bodovi × mirovinski faktor × aktualna vrijednost mirovine, koja od 1. srpnja 2026. iznosi 15,64 eura po osobnom bodu (od 1. siječnja 2026. iznosila je 14,84 eura). Ako je mirovina ostvarena i određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (samo I. stup), na tu se svotu dodaje dodatak od 27 %, koji je sastavni dio mirovine. Primjerice, 25 osobnih bodova uz djelomični gubitak radne sposobnosti daje 351,90 eura bez dodatka, odnosno 446,91 eura s dodatkom; uz potpuni gubitak 430,10 eura, odnosno 546,23 eura s dodatkom. Prema podacima HZMO-a, prosječna invalidska mirovina ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (bez međunarodnih ugovora) za rujan 2026. iznosila je 558,60 eura neto (u ožujku 2026.: 529,10 eura); novih korisnika u 2025. bilo je 2.156 (HZMO, Godišnje izvješće za 2025.). Najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža od 1. srpnja 2026. iznosi 16,58 eura.

Pripada li uz invalidsku mirovinu dodatak na mirovinu od 27 %?

Ovisi o tome kako vam je mirovina određena. Korisnicima čija je mirovina ostvarena i određena isključivo prema Zakonu o mirovinskom osiguranju dodatak za mirovine ostvarene u 2010. i sljedećim godinama iznosi 27 % od mirovine (Zakon o dodatku na mirovine, članak 2. stavak 1.); HZMO ga određuje po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja. Osiguranicima i u II. stupu dodatak iznosi 27 % od osnovne mirovine iz I. stupa, a pravo imaju i korisnici invalidske osnovne mirovine. Korisnici najviše i najniže mirovine nemaju pravo na dodatak; korisniku najniže mirovine dodatak se određuje na mirovinu prema njegovu stažu i plaćama i isplaćuje se samo ako ta mirovina zajedno s dodatkom prelazi svotu najniže mirovine.

Mogu li raditi uz invalidsku mirovinu?

Od 1. siječnja 2026. korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (i korisnici kojima je ta mirovina prevedena u starosnu) mogu u radnom odnosu raditi manje od 3,5 sata dnevno bez obustave isplate; pri zaposlenju od 3,5 sata dnevno ili dulje mirovina se obustavlja. Djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, primjerice obrt ili samostalna profesionalna djelatnost, obustavlja isplatu bez obzira na broj sati (ZOMO, NN 96/25, članak 100. stavak 2.). Za djelomični gubitak radne sposobnosti rad na prilagođenim poslovima dio je same definicije prava, no o konkretnom utjecaju na isplatu provjerite s HZMO-om. Ako ste zaposleni, a ovlašteno tijelo utvrdi djelomični gubitak radne sposobnosti, poslodavac vam je prema Zakonu o radu (članak 41.) dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi ugovor o radu za poslove za koje ste radno sposobni i koji što više odgovaraju prethodnima, uz prilagodbu poslova, izmjenu rasporeda radnog vremena ili druge mjere; otkazati vam može tek ako ni tada ne može osigurati odgovarajuće poslove ili ako ponudu odbijete, i to uz suglasnost radničkog vijeća.

Kako podnijeti zahtjev za invalidsku mirovinu?

Postupak se pokreće na zahtjev osiguranika, a za vrijeme zaposlenja može se pokrenuti i na prijedlog izabranog liječnika ili samog osiguranika. Zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi HZMO-a prema prebivalištu – u pošti, Mirovinskom informativnom centru ili online putem e-usluga HZMO-a u sustavu e-Građani. Uz zahtjev prilažete cjelokupnu medicinsku dokumentaciju, a kod ozljede na radu i prijavu ozljede.

Mogu li se žaliti na rješenje HZMO-a?

Da. O pravu u prvom stupnju odlučuje područna jedinica HZMO-a, a protiv prvostupanjskog rješenja može se podnijeti žalba u roku navedenom u uputi o pravnom lijeku na kraju rješenja. Žalba se podnosi središnjoj ustrojstvenoj jedinici HZMO-a, odnosno Središnjoj službi u Zagrebu, a protiv njezina rješenja može se podnijeti tužba u upravnom sporu nadležnom upravnom sudu. Žalba je uputna ako smatrate da ocjena radne sposobnosti ili izračun iznosa nisu ispravni.

Moram li redovito ići na kontrolne preglede kao korisnik invalidske mirovine?

Ne. Novim Zakonom o mirovinskom osiguranju ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina. Ministarstvo nadležno za mirovinski sustav i dalje može u postupku nadzora po službenoj dužnosti obaviti izvanredni kontrolni pregled (ZOMO, članak 121. stavak 1.).

Izvori
Što se promijenilo
  • – Dopunjena pravila o radu uz invalidsku mirovinu (samostalna djelatnost) i uvjeti za djelomični gubitak radne sposobnosti; ažurirana prosječna invalidska mirovina za rujan 2026.
  • – Izračun i kalkulator dopunjeni dodatkom na mirovinu od 27 % za mirovine iz I. stupa; dodane obveze poslodavca kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti
  • – Ažurirana aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja 2026. (15,64 eura) te dopunjena pravila o pokretanju postupka, rokovima, žalbi i radu uz mirovinu
  • – Ažuriran iznos aktualne vrijednosti mirovine na 15,64 eura (rast +5,40 % od 1. srpnja 2026.) u kalkulatoru i primjerima izračuna.
  • – Pojašnjena isključiva granica od 3,5 sata dnevno za rad uz invalidsku mirovinu (potpuni gubitak radne sposobnosti).
Prikaži sve promjene →
Ugradi na svoju stranicu

Kopirajte kôd na svoju stranicu. Ugradnja je besplatna — molimo zadržite poveznicu na izvor.

Boja naglaska
Kako je nastala ova stranica

Tekst je napisala umjetna inteligencija (AI) na temelju službenih izvora, a prije objave provjerili su ga daljnji automatski koraci (AI). Pojedinačne tekstove ne čita čovjek.

  • Objavljeno: 16. 07. 2026.
  • Izvori: 16 službenih izvora (mirovinsko.hr, zakon.hr, narodne-novine.nn.hr, mrosp.gov.hr, vlada.gov.hr…)
  • Ključni podaci posljednji put automatski provjereni (AI): 15. 11. 2026.
  • Zadnje ažuriranje sadržaja: 21. 11. 2026.
  • Javna povijest izmjena: 5 zapisa

Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet.

Tomáš Filip
O operateru Tomáš Filip
Osnivač i operater TrendBitea
Podijeli: