Invalidska mirovina: uvjeti, iznos i postupak pred HZMO-om

Ovaj tekst napisala je umjetna inteligencija (AI). Objavljuje ga TrendBite, operater Tomáš Filip; tekstove prije objave ne čita čovjek.

Invalidsku mirovinu u Hrvatskoj u 2026. ostvaruje osiguranik kojemu je utvrđen djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti i čiji mirovinski staž pokriva najmanje trećinu radnog vijeka, a zahtjev se podnosi HZMO-u; iznos je umnožak osobnih bodova, mirovinskog faktora (1,1 ili 0,9) i aktualne vrijednosti mirovine, koja od 1. srpnja 2026. iznosi 15,64 eura. Uvjete i formulu propisuje Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25), a iznose objavljuje HZMO. Ključni podaci posljednji put automatski provjereni (AI): 15. 11. 2026.

Vaša situacijaŠto morate učiniti
Invalidnost je posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolestiUvjet staža ne morate ispuniti: pravo se stječe bez obzira na duljinu mirovinskog staža (Zakon o mirovinskom osiguranju, HZMO).
Potpuni gubitak radne sposobnosti nastao je prije navršene 30. godineTrebate najmanje jednu godinu staža osiguranja (HZMO).
Potpuni gubitak radne sposobnosti nastao je prije navršene 35. godineTrebate najmanje dvije godine staža osiguranja (HZMO).
Gubitak radne sposobnosti zbog bolesti ili ozljede izvan rada nastao je prije navršene 65. godineMirovinski staž mora pokrivati najmanje trećinu radnog vijeka, koji se računa od navršene 20. godine života (23. ili 26. uz završen studij) do nastanka invalidnosti (HZMO).

Ključni podaci

PodatakVrijednostVrijediIzvor
Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti1,1od 01. 01. 2026.HZMO — Novi Zakon o mirovinskom osiguranju: mjere koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026.Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 85. (NN 96/25)
Mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti0,9od 01. 01. 2026.HZMO — Novi Zakon o mirovinskom osiguranju: mjere koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026.Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 85. (NN 96/25)
Stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine5,4 %od 01. 07. 2026.HRT — Usklađivanje mirovina od 1. srpnja iznosi 5,4 posto, isplata u rujnu
Aktualna vrijednost mirovine (za jedan osobni bod)15,64 €od 01. 07. 2026.Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2026. (NN 95/2026)Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2026. (NN 95/2026), čl. 1.
Najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža16,58 €od 01. 07. 2026.HZMO — Kako se određuje mirovina
Najniža mirovina za godinu mirovinskog staža kao postotak aktualne vrijednosti mirovine106 %od 01. 07. 2025.Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25)Zakon o mirovinskom osiguranju, čl. 87. st. 2. (NN 96/25)
Prije je vrijedilo
Stopa usklađivanja aktualne vrijednosti mirovine2,68 %vrijedilo do 30. 06. 2026.HZMO — Aktualna vrijednost mirovine od 1. siječnja 2026. povećana za 2,68 %
Aktualna vrijednost mirovine (za jedan osobni bod)14,45 €vrijedilo do 31. 12. 2025.HZMO — Aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja 2025. povećana za 6,48 %Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. srpnja 2025. (Upravno vijeće HZMO-a, 26. 8. 2025.)
Aktualna vrijednost mirovine (za jedan osobni bod)14,84 €vrijedilo do 30. 06. 2026.HZMO — Aktualna vrijednost mirovine od 1. siječnja 2026. povećana za 2,68 %Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. siječnja 2026. (Upravno vijeće HZMO-a, 2. 3. 2026.)
Najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža15,32 €vrijedilo do 31. 12. 2025.HZMO — Aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja 2025. povećana za 6,48 %
Najniža mirovina za jednu godinu mirovinskog staža15,73 €vrijedilo do 30. 06. 2026.Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2026. (NN 21/2026)Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža od 1. siječnja 2026. (NN 21/2026), čl. 1.

Ključni podaci posljednji put automatski provjereni (AI): 15. 11. 2026. · Podatke iz tablice smijete preuzeti pod licencom CC BY 4.0 uz navođenje izvora.

Ažurirano
Podijeli:
Prijavi pogrešku
Uvjet mirovinskog staža
Najmanje trećina radnog vijeka, koji teče od navršene 20. godine života (HZMO)
Mirovinski faktor
1,1 za potpuni i 0,9 za djelomični gubitak radne sposobnosti, od 1. siječnja 2026. (HZMO)
Aktualna vrijednost mirovine
15,64 eura od 1. srpnja 2026., nakon usklađivanja od 5,40 % (prethodno 14,84 eura od 1. siječnja 2026.) (HZMO)
Najniža mirovina za godinu staža
16,58 eura od 1. srpnja 2026., odnosno 106 % aktualne vrijednosti mirovine (HZMO)
Prosječna invalidska mirovina
530,14 eura neto, podaci za svibanj 2026., korisnici prema ZOMO-u bez međunarodnih ugovora (HZMO)
Rok za žalbu
U pravilu 15 dana od primitka prvostupanjskog rješenja, Središnjoj službi HZMO-a

Invalidska mirovina nije nagrada za dijagnozu, nego pravo koje se stječe kad se poklope dvije stvari: utvrđen gubitak radne sposobnosti i dovoljno mirovinskog staža. To pravo u Hrvatskoj je u svibnju 2026. koristilo 141.810 korisnika – 80.825 izravnih korisnika invalidske mirovine i 60.985 korisnika čija je mirovina, nakon navršene dobi za starosnu mirovinu i uz zadržani mirovinski faktor 1,1, prevedena iz invalidske u starosnu – što je pad u odnosu na 146.773 korisnika istih dviju skupina godinu dana ranije, u svibnju 2025. (HZMO, korisnici prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez međunarodnih ugovora). Prosječan neto iznos u svibnju 2026. iznosio je 530,14 eura, naspram oko 432 eura u svibnju 2025. Ovaj vodič – ažurirano 15. studenoga 2026. – objašnjava uvjete, iznos i cijeli postupak korak po korak, uključujući promjene koje vrijede od 1. siječnja 2026. i najnovije usklađivanje iznosa od 1. srpnja 2026.

Ispunjavate li uvjet staža za invalidsku mirovinu? Ovisi o vašoj dobi pri nastanku invalidnosti, godinama mirovinskog staža i je li uzrok ozljeda na radu ili profesionalna bolest.

Tko ispunjava uvjete za invalidsku mirovinu?

Uvjeti za invalidsku mirovinu u Hrvatskoj su dva i moraju biti ispunjeni istodobno: gubitak radne sposobnosti koji utvrđuju vještaci ZOSI-ja i mirovinski staž koji pokriva najmanje trećinu radnog vijeka. Razina invalidnosti – djelomični ili potpuni gubitak – potom određuje mirovinski faktor, pa nalaz vještačenja izravno utječe na iznos mirovine.

Invalidska mirovina namijenjena je ljudima koji zbog bolesti ili ozljede trajno ne mogu raditi kao prije (u svakodnevnom govoru poznata i kao „civilna invalidska mirovina” – za razliku od osobne invalidnine za hrvatske branitelje te vojne i civilne invalide rata, koja se ostvaruje prema posebnim propisima i ne ovisi o utvrđenom gubitku radne sposobnosti). Pravo se ne stječe automatski s dijagnozom – presudna su dva uvjeta koja moraju biti ispunjena istodobno: utvrđen gubitak radne sposobnosti i dovoljno mirovinskog staža. Prvi je medicinsko-radna procjena, drugi je matematika vaše radne biografije.

Definicije su propisane člankom 43. Zakona o mirovinskom osiguranju. Postupak vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), dok samu radnu sposobnost ocjenjuje poseban zavod o kojem više niže. Bez obje potvrde – medicinske i o stažu – zahtjev se odbija, pa je važno unaprijed znati u koju kategoriju ulazite.

Djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti – u čemu je razlika? Djelomični gubitak radne sposobnosti znači da osoba može raditi najmanje 70 % radnog vremena na prilagođenim poslovima, dok potpuni gubitak (opća nesposobnost za rad) znači da preostale radne sposobnosti nema. O toj razlici ovisi i mirovinski faktor po kojem se računa iznos mirovine.

Zakon razlikuje dvije razine. Kod djelomičnog gubitka radne sposobnosti osoba još može raditi, ali ograničeno – najmanje 70 % punog radnog vremena i to na poslovima prilagođenima njezinu stanju. Kod potpunog gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad, riječ je o trajnom gubitku bez ikakve preostale radne sposobnosti.

Zašto je ta razlika toliko važna? Zato što izravno mijenja novac. Od 1. siječnja 2026. mirovinski faktor za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti iznosi 1,1, a za djelomični gubitak 0,9 (HZMO). Drugim riječima, ista osnovica daje osjetno veću mirovinu kod potpune nesposobnosti nego kod djelomične – pa ocjena vještaka nije samo formalnost, nego brojka na vašem računu.

Koliko mirovinskog staža je potrebno? Za invalidnost zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije 65. godine treba navršiti staž koji pokriva najmanje trećinu radnog vijeka. Radni vijek računa se od navršene 20. godine do nastanka invalidnosti. Kod ozljede na radu ili profesionalne bolesti staž se ne traži.

Ovdje počinje matematika. Osnovno pravilo glasi: ako gubitak radne sposobnosti nastane zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navršene 65. godine, osiguranik stječe pravo ako navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka. Radni vijek pritom se ne broji od prvog posla, nego od navršene 20. godine života – odnosno 23. za osobe sa završenim prijediplomskim ili stručnim kratkim studijem i 26. za osobe sa završenim diplomskim ili integriranim studijem – sve do nastanka invalidnosti.

Praktičan primjer: osobi kojoj invalidnost nastane u 50. godini radni vijek traje 30 godina (od navršene 20. do 50.), pa treba imati navršenih najmanje 10 godina staža. Za mlađe osiguranike pravila su blaža – kod potpunog gubitka radne sposobnosti prije navršene 30. godine dovoljna je jedna godina staža, a prije navršene 35. godine dvije godine. Potpuni gubitak mora nastati za vrijeme osiguranja ili u roku od godine dana nakon prestanka osiguranja.

Postoji i važna iznimka koja ruši sve gornje uvjete: ako je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo se stječe bez obzira na duljinu staža. Netko tko se ozlijedi prvog radnog dana jednako je zaštićen kao i osoba s desetljećima staža.

Postupak pred HZMO-om: od dokumentacije do rješenja

Postupak za invalidsku mirovinu pokreće se na prijedlog izabranog liječnika obiteljske medicine (za zaposlene) ili osobnim zahtjevom (za nezaposlene), a zahtjev se podnosi nadležnoj područnoj službi HZMO-a. Uz zahtjev prilaže se cjelokupna medicinska dokumentacija, nakon čega slijedi vještačenje radne sposobnosti.

Cijeli postupak može djelovati zastrašujuće, no svodi se na pet koraka. Ključna je pravovremena i potpuna dokumentacija – najčešća zapreka nisu uvjeti, nego nepotpuni papiri koji vraćaju predmet na početak.

  1. Prikupite cjelokupnu medicinsku dokumentaciju.
  2. Pokrenite postupak preko izabranog liječnika ili osobnim zahtjevom.
  3. Podnesite zahtjev HZMO-u (ured, pošta, Mirovinski informativni centar ili e-Građani).
  4. Pristupite vještačenju radne sposobnosti pred ZOSI-jem.
  5. Zaprimite rješenje i, po potrebi, uložite žalbu u roku 15 dana.

Prvi je korak dokumentacija. Na neposredni pregled donosi se originalna medicinska dokumentacija, koja se zadržava u spisu do završetka vještačenja, pa preslike zadržite za sebe. Drugi korak je pokretanje postupka: ako ste zaposleni, prijedlog podnosi vaš izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite; ako ste nezaposleni, postupak pokrećete osobnim zahtjevom. Treći korak, podnošenje zahtjeva, danas ne traži nužno odlazak na šalter – moguće ga je predati u područnoj službi ili uredu HZMO-a, u poštanskim uredima diljem Hrvatske, Mirovinskim informativnim centrima ili online putem e-Usluga HZMO-a unutar sustava e-Građani. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu – Zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu i privremenu invalidsku mirovinu (Tiskanica br. 1.2) – koji je dostupan za preuzimanje na mrežnim stranicama HZMO-a.

Vještačenje pred ZOSI-jem i žalba. Vještačenje radne sposobnosti obavljaju vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI). Protiv prvostupanjskog rješenja HZMO-a može se u roku od 15 dana uložiti žalba Središnjoj službi, a potom pokrenuti i upravni spor.

Srce postupka je vještačenje. Radnu sposobnost ocjenjuju vještaci Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI) sa sjedištem u Zagrebu. Upravo oni utvrđuju je li riječ o djelomičnom ili potpunom gubitku radne sposobnosti – nalaz koji, kako smo vidjeli, izravno određuje iznos mirovine.

Ako HZMO odbije zahtjev ili utvrdi manju razinu invalidnosti nego što ste očekivali, niste na kraju puta. Protiv prvostupanjskog rješenja područne službe može se, u pravilu u roku od 15 dana od primitka, izjaviti žalba Središnjoj službi HZMO-a. Ne budete li zadovoljni ni odlukom o žalbi, otvara se sudski put – upravni spor tužbom nadležnom upravnom sudu. Rok od 15 dana kratak je, pa žalbu ne odgađajte.

Koliko iznosi invalidska mirovina?

Svota invalidske mirovine dobiva se množenjem osobnih bodova, mirovinskog faktora (1,1 za potpuni, 0,9 za djelomični gubitak) i aktualne vrijednosti mirovine, koja je od 1. srpnja 2026. porasla na 15,64 eura (+5,40 % u odnosu na 14,84 eura od 1. siječnja 2026.). Prosječna invalidska mirovina u svibnju 2026. bila je oko 530 eura.

Iznos se računa po formuli: osobni bodovi × mirovinski faktor × aktualna vrijednost mirovine (AVM). Osobni bodovi odražavaju vaše plaće i staž tijekom radnog vijeka, faktor ovisi o razini invalidnosti (1,1 ili 0,9), a AVM je od 1. siječnja 2026. iznosila 14,84 eura, nakon usklađivanja od 2,68 %, da bi od 1. srpnja 2026. porasla za dodatnih 5,40 % na 15,64 eura.

Za mnoge korisnike najvažnija je najniža mirovina, koja štiti one s niskim osobnim bodovima. Njezina vrijednost za jednu godinu mirovinskog staža iznosila je 15,73 eura od 1. siječnja 2026., a od 1. srpnja 2026. porasla je na 16,58 eura – i dalje 106 % aktualne vrijednosti mirovine, samo primijenjenih na novu, veću AVM. Konkretno: osiguranik s 20 godina staža koji prima najnižu mirovinu sada dobiva 20 × 16,58 = 331,60 eura mjesečno, umjesto dosadašnjih 20 × 15,73 = 314,60 eura. Pravilo od 106 % pritom nije novost iz 2026.: prema čl. 87. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 106 % aktualne vrijednosti mirovine, a zakon je stupio na snagu 1. srpnja 2025. Od tog je dana najniža mirovina za jednu godinu staža iznosila 15,32 eura, uz aktualnu vrijednost mirovine od 14,45 eura (NN 116/25).

Da brojke dobiju kontekst – prosječna invalidska mirovina od 530 eura otprilike je razina s koje mnoga kućanstva jedva pokrivaju osnovne troškove, a najniža mirovina za dvadesetak godina staža (20 × 16,58 = 331,60 eura) znatno je ispod te granice. Sljedeća tablica pokazuje koliko iznos ovisi o duljini staža.

Prosječni iznos prema godinama staža. Podaci HZMO-a iz svibnja 2026. pokazuju snažnu vezu između duljine staža i iznosa mirovine: korisnici s do 34 godine staža prosječno primaju 518,90 eura neto, oni s 35 do 39 godina staža 707,03 eura, a korisnici s 40 i više godina staža 784,70 eura. Ukupni prosjek svih korisnika invalidske mirovine prema ZOMO-u (bez međunarodnih ugovora) iznosio je 530,14 eura – znatan rast s oko 432 eura u svibnju 2025.

Raspon je i dalje značajan – mirovina korisnika s najduljim stažem otprilike je 1,5 puta veća od mirovine onih s najkraćim stažem u ovoj podjeli. To potvrđuje da invalidsku mirovinu, uz razinu invalidnosti, najviše oblikuje upravo staž.

Prosječna invalidska mirovina prema godinama mirovinskog staža (HZMO, svibanj 2026.)
Godine stažaProsječna mirovina (EUR)
Do 34 godine staža519
35-39 godina707
40 i više godina785
Svi korisnici (prosjek)530

Podaci se odnose na korisnike invalidske mirovine po općem propisu, odnosno prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez međunarodnih ugovora. U svibnju 2026. (isplata u lipnju 2026.) ukupno je bilo 141.810 korisnika invalidskih i iz invalidske prevedenih mirovina – 80.825 izravnih korisnika invalidske mirovine te 60.985 korisnika čija je mirovina prevedena u starosnu (HZMO, Pregled osnovnih podataka o stanju u sustavu mirovinskog osiguranja za svibanj 2026.). To je pad u odnosu na 146.773 korisnika u svibnju 2025. (83.338 izravnih korisnika i 63.435 korisnika prevedene mirovine; brojka od oko 160.000 iz 2025. uključivala je i invalidske mirovine koje HZMO isplaćuje prema međunarodnim ugovorima), što odražava dugoročan trend smanjenja broja korisnika invalidskih mirovina.

Promjene koje vrijede od 1. siječnja 2026.

Od 1. siječnja 2026. mirovinski faktori za invalidsku mirovinu su povećani (1,1 i 0,9), ukinuti su obvezni kontrolni pregledi, a korisnici zbog potpunog gubitka radne sposobnosti smiju raditi manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine. Aktualna vrijednost mirovine dodatno je porasla 1. srpnja 2026. za 5,40 %, na 15,64 eura, što je automatski podiglo i najnižu mirovinu – koja od 1. srpnja 2025. iznosi 106 % aktualne vrijednosti – na 16,58 eura.

Novi Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 96/25) donio je nekoliko konkretnih promjena. Objavljen je 30. lipnja 2025. i stupio je na snagu 1. srpnja 2025. (čl. 178.), pa se od tog datuma primjenjuje i pravilo da najniža mirovina za svaku godinu mirovinskog staža iznosi 106 % aktualne vrijednosti mirovine (čl. 87. st. 2.). Za invalidske mirovine, uz veće mirovinske faktore, propisano je da se pri određivanju osobnih bodova, kada je invalidnost uzrokovana bolešću ili ozljedom izvan rada, uzimaju vrijednosni bodovi za najmanje 21 godinu mirovinskog staža – što štiti one s kraćim stažem.

Dvije promjene mijenjaju svakodnevicu korisnika. Prvo, ukinuti su obvezni kontrolni pregledi – jednom priznato pravo više se ne preispituje automatski. Drugo, korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (i oni s mirovinom prevedenom u starosnu) smiju se zaposliti na manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine. HZMO je uvećane mirovine odredio po službenoj dužnosti, bez posebnih rješenja.

„HZMO će korisnicima odrediti invalidske mirovine počevši od 1. siječnja 2026., najkasnije do 31. ožujka 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja.”

– HZMO

Vrijedi spomenuti i pozadinu ukidanja kontrolnih pregleda: Ustavni sud Republike Hrvatske ranije je ocijenio da vremenski neograničeno preispitivanje stečenih invalidskih prava narušava pravnu sigurnost. Ta je odluka ograničila praksu kontrolnih pregleda i prethodila njihovu potpunom ukidanju 2026.

Promjene se nisu zaustavile 1. siječnja. Upravno vijeće HZMO-a 26. kolovoza 2026. donijelo je odluku prema kojoj se aktualna vrijednost mirovine od 1. srpnja 2026. povećava za 5,40 %, s dosadašnjih 14,84 na 15,64 eura – što automatski podiže i najnižu mirovinu (na 16,58 eura) te sve invalidske mirovine izračunate po toj formuli, bez potrebe za novim zahtjevom ili rješenjem.

Za konkretnu situaciju obratite se HZMO-u ili stručnoj osobi.

Najčešća pitanja

Koliko iznosi najniža invalidska mirovina u 2026.?

Vrijednost najniže mirovine za jednu godinu mirovinskog staža iznosila je 15,73 eura od 1. siječnja 2026., a od 1. srpnja 2026. porasla je na 16,58 eura (HZMO). Za nekoga s 20 godina staža to je sada oko 331,60 eura mjesečno. Najniža mirovina i dalje je 106 % aktualne vrijednosti mirovine, kako je propisano čl. 87. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i primjenjuje se od 1. srpnja 2025.

Treba li mi staž ako je invalidnost posljedica ozljede na radu?

Ne. Ako je gubitak radne sposobnosti nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, pravo na invalidsku mirovinu stječe se bez obzira na duljinu mirovinskog staža, kako propisuje Zakon o mirovinskom osiguranju.

Mogu li raditi uz invalidsku mirovinu?

Od 1. siječnja 2026. korisnici invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti (opće nesposobnosti za rad) i oni s mirovinom prevedenom u starosnu smiju se zaposliti na manje od 3,5 sata dnevno uz istovremenu isplatu mirovine (HZMO).

Provode li se i dalje kontrolni pregledi?

Ne. Od 1. siječnja 2026. ukinuti su obvezni kontrolni pregledi za korisnike invalidskih mirovina, pa se jednom priznato pravo više ne preispituje automatski, potvrdio je HZMO.

Što ako mi HZMO odbije zahtjev?

Protiv prvostupanjskog rješenja područne službe možete u pravilu u roku od 15 dana izjaviti žalbu Središnjoj službi HZMO-a. Niste li zadovoljni ni odlukom o žalbi, možete pokrenuti upravni spor tužbom nadležnom upravnom sudu.

Koji obrazac trebam za zahtjev za invalidsku mirovinu?

Zahtjev se podnosi na tiskanici naziva Zahtjev za priznanje prava na invalidsku mirovinu i privremenu invalidsku mirovinu (Tiskanica br. 1.2). Obrazac je dostupan za preuzimanje na mrežnim stranicama HZMO-a, a možete ga dobiti i osobno u područnoj službi.

Što se događa s invalidskom mirovinom kad navršim dob za starosnu mirovinu?

Ako primate invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti nastalog zbog bolesti i navršite dob propisanu za starosnu mirovinu – u 2026. to je 65 godina za muškarce, odnosno 64 godine za žene, zbog prijelaznog razdoblja – pravo se prevodi u starosnu mirovinu. Mirovinski faktor pritom ostaje 1,1, jednak onome za invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti.

Izvori
Što se promijenilo
  • – Ispravljen broj korisnika invalidskih mirovina i prosjeci po stažu za svibanj 2026. te datum od kojeg najniža mirovina iznosi 106 % aktualne vrijednosti (1. srpnja 2025.)
  • – Ispravljeni su uvjeti radnog vijeka prema stupnju obrazovanja, usporedba broja korisnika sa svibnjem 2025. i pravilo o prevođenju invalidske mirovine u starosnu.
  • – Ažurirane vrijednosti aktualne vrijednosti mirovine i najniže mirovine za srpanj 2026., novi statistički podaci HZMO-a te dodane informacije o obrascu zahtjeva i prijelazu u starosnu mirovinu.
Prikaži sve promjene →
Kako je nastala ova stranica

Tekst je napisala umjetna inteligencija (AI) na temelju službenih izvora, a prije objave provjerili su ga daljnji automatski koraci (AI). Pojedinačne tekstove ne čita čovjek.

  • Objavljeno: 09. 07. 2026.
  • Izvori: 18 službenih izvora (mirovinsko.hr, narodne-novine.nn.hr, zakon.hr, zosi.hr, vlada.gov.hr…)
  • Ključni podaci posljednji put automatski provjereni (AI): 15. 11. 2026.
  • Zadnje ažuriranje sadržaja: 15. 11. 2026.
  • Javna povijest izmjena: 3 zapisa

Ovaj članak ne zamjenjuje pravni savjet.

Tomáš Filip
O operateru Tomáš Filip
Osnivač i operater TrendBitea
Podijeli: